Svinjetina jeftinija od grožđa, janjetina pala na 10 eura
Dok potrošači bilježe pad cijena mesa u trgovinama, domaći proizvođači upozoravaju na gubitke, ogroman uvoz i prijetnju novog trgovinskog sporazuma EU-a s Australijom.
Dok potrošači bilježe pad cijena mesa u trgovinama, domaći proizvođači upozoravaju na gubitke, ogroman uvoz i prijetnju novog trgovinskog sporazuma EU-a s Australijom.
Hrvatske trgovine preplavilo je jeftino meso, a cijene svinjetine pale su toliko da se pojedine vrste voća, poput crnog grožđa, prodaju skuplje. Istovremeno, kilogram janjetine u trgovačkim lancima srozan je na 10,89 eura, što je gotovo dvostruko manje nego prije nekoliko mjeseci. No, iza ovih cijena krije se teška kriza domaće stočarske proizvodnje, pritisnute uvozom, geopolitičkim previranjima i novim trgovinskim sporazumima.
Već tjednima se domaći trgovački lanci natječu u snižavanju cijena svinjskog mesa. Kilogram svinjske lopatice u jednom lancu prodaje se za 2,29 eura, dok drugi lanac nudi svinjski kare za 2,35 eura, a vrat za 3,05 eura. Za usporedbu, crno grožđe stoji 2,79 eura po kilogramu. Svinjogojac Mirko Kolić za Riječki Novi list ističe da trgovci koriste situaciju s viškovima i afričkom svinjskom kugom na štetu proizvođača.
"Trgovci pritišću klaoničare, oni nas, i tako smo već godinu i pol dobrano u minusu. Na burzi je svinjska polovica 1,40 eura, a prevedeno na kilu žive vage, to je 1,12, a kod nas u trećoj zoni 0,92 eura", pojasnio je Kolić. Zbog gubitaka od oko 50 eura po tovljeniku, već je smanjio proizvodnju za trećinu. "Bolje da se objekt zatvori i hvata paučina te čeka povoljan trenutak, nego ovako", dodaje.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić objašnjava da je pad cijena posljedica globalnih kretanja. Europa je veliki izvoznik svinjskog mesa, ponajprije u Kinu, no Peking je zbog carinskog rata oko automobila pojačao uvoz iz Brazila. To je dovelo do viška od 15 do 20 posto svinjskog mesa na europskom tržištu i obaranja otkupnih cijena. Veliki proizvođači poput Španjolske morali su spustiti cijene zbog nagomilanih viškova.
"U Europi je najveća otkupna cijena svinjskih polovica bila u 2023., bila je blizu 2,90 do 3 eura, a iza toga je pala. Sada je 1,56, u nas 1,40 eura i ta je otkupna cijena u lipnju bila 11 posto niža u odnosu na europsku", rekao je Bobetić za Riječki Novi list, nazvavši situaciju "katastrofom" i pozvavši državne institucije na hitnu reakciju.
Podaci Croatiastočara pokazuju zabrinjavajući trend. Uvoz svih vrsta mesa u 2025. godini u odnosu na 2012. porastao je za čak 237 posto, dok je u odnosu na 2021. godinu povećan za 18 posto. Izvoz je također porastao za 18 posto, ali u neusporedivo manjim količinama. Samo lani, vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dosegnula je 7 milijardi eura, od čega gotovo 2 milijarde otpada na živu stoku i animalne proizvode. Uvoz žive stoke je trostruko veći u odnosu na prvu godinu članstva u EU. Negativna izvozno-uvozna bilanca u 2025. iznosila je oko 3 milijarde eura, a od 2014. do 2025. akumulirana je na više od 16 milijardi eura, pri čemu više od 40 posto otpada na stočarski sektor.
Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mesa pala je za 25 posto od ulaska u Europsku uniju, a u proizvodnji svinjskog mesa iznosi tek oko 50 posto. Potrošnja svinjskog mesa iz domaće proizvodnje pala je za 5 posto, dok je ukupna potrošnja mesa porasla za više od 10 posto, na račun uvoza.
Kao odgovor na krizu, Vlada je najavila 7 milijuna eura potpore svinjogojskom sektoru, što iznosi oko 20 eura subvencije po tovljeniku, no još se čeka zeleno svjetlo Bruxellesa. Istovremeno, Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo je zahtjev Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) za izmjenu uvjeta intervencije 73.11. Prema novim pravilima, prednost pri dodjeli potpora imat će prerađivači koji koriste minimalno 50 posto domaćeg mesa, mlijeka, žitarica i drugih sirovina. HPK pritom ne osporava pravo na uvoz sirovina, ali naglašava da je neprihvatljivo da se bespovratna sredstva dodjeljuju onima koji u potpunosti ignoriraju domaće proizvođače.
"Time se prekida dosadašnja apsurdna praksa u kojoj su se potporama financirali subjekti koji sirovinu u cijelosti uvoze, a da pritom nisu otkupili ni jedan jedini kilogram domaće pšenice ili mesa od hrvatskih seljaka", priopćili su iz HPK-a. Predsjednik HPK-a Željko Mihelić pozdravio je odluku, istaknuvši da je "ministar poljoprivrede David Vlajčić stao na stranu hrvatskih poljoprivrednika".
Dodatnu zabrinutost među proizvođačima izazvao je sveobuhvatni trgovinski sporazum između Europske unije i Australije, potpisan 24. ožujka. Sporazum otvara dvije carinske kvote za uvoz 30.600 tona australske govedine, od čega 55 posto ulazi bez carine. Predsjednik Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef Dino Gelemanović upozorava da će to dodatno ugroziti domaće proizvođače.
"Svaki takav ugovor kojim meso bez carine dolazi na europsko tržište sigurno će ugroziti proizvođače u cijeloj Europskoj uniji, a tako posljedično i kod nas. Automatski će jeftinije meso, lošije kvalitete, dolaziti upravo na naše tržište", rekao je Gelemanović za Dnevno.hr. Upozorava i na različite uvjete proizvodnje: "U EU imamo najkontroliraniju proizvodnju, kontroliraju se pesticidi, teški metali i svi ostali parametri. U ostatku svijeta nemaju takve rigorozne uvjete i automatski smo u nepovoljnom položaju kada takvo meso dođe na naše tržište."
Dodatni pritisak na sektor stvara i afrička svinjska kuga. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić izjavio je u Osijeku da se bolest proteklog vikenda širila isključivo unutar postojećih zona žarišta te da je riječ o ukupno šestotinjak svinja prijavljenih na preostalim gospodarstvima. Intervenira se, kako je rekao, kako bi se spriječilo otvaranje novih žarišta i daljnje širenje bolesti.
