Podaci Copernicusa za srpanj 2026. pokazuju da je prosječna temperatura površine mora nadmašila dosadašnji maksimum iz 2023., dok znanstvenici upozoravaju na sve ozbiljnije posljedice klimatskih promjena i utjecaj El Niña.
Prosječna temperatura površine svjetskih mora i oceana u srpnju 2026. godine dosegnula je 20,96 Celzijevih stupnjeva, čime je oboren prethodni rekord od 20,89°C zabilježen 2023. godine, objavila je u utorak, 11. kolovoza, služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).
Osim rekordne topline mora, srpanj 2026. bio je i drugi najtopliji srpanj u globalnoj povijesti mjerenja, s temperaturama koje su bile 1,47°C iznad procijenjenog industrijskog prosjeka. Istovremeno, zapadna Europa proživjela je najtopliji lipanj i srpanj otkad se vode mjerenja, što je treći uzastopni mjesec ekstremne vrućine u toj regiji.
Ekstremni uvjeti doveli su do velikih šumskih požara, posebno na jugu kontinenta. Laurence Rouil, direktor Službe za praćenje atmosfere Copernicus, objasnio je kako klimatske promjene sve češće stvaraju uvjete za razorne požare. "Klimatske promjene sve više donose vruće i suhe uvjete koji pogoduju velikim, visokointenzivnim šumskim požarima u južnoj Europi, a istovremeno produžuju sezonu požara prema sjeveru", izjavio je Rouil.
Dodao je i da veći požari proizvode više dima koji se ubrizgava u više slojeve atmosfere, što mu omogućuje da putuje na znatno veće udaljenosti. Diljem Europe temperature mora u srpnju su dosegnule rekordne razine, dodatno pojačavajući toplinske valove koji su zahvatili kontinent.
Posebnu zabrinutost izaziva stanje u Tihom oceanu, gdje su temperature ostale iznimno visoke. Znanstvenici upozoravaju da se na tom području tek razvijaju uvjeti El Niña, prirodnog vremenskog obrasca koji u kombinaciji s globalnim zagrijavanjem može uzrokovati dodatne temperaturne skokove i ekstremnije vremenske prilike. Predviđa se da će se njegov utjecaj u nadolazećim mjesecima samo pojačavati.
Oceani su ključni regulator klime jer apsorbiraju većinu viška topline nastale emisijama stakleničkih plinova. Njihovo zagrijavanje ima dalekosežne posljedice: kako se morska voda zagrijava, ona se širi, što dovodi do porasta razine mora. Uz to, uzrokuje i dulje te žešće morske toplinske valove koji ugrožavaju biljni i životinjski svijet.
Prema izvješću Meteorološkog zavoda Ujedinjenog Kraljevstva, koje prenosi BBC, vrijeme koje se nekoć smatralo ekstremnim postaje "novo normalno". Procjena pokazuje da je najtopliji dan u godini u južnoj Engleskoj sada 4,5°C topliji nego što je bio u razdoblju od 1961. do 1990. godine.
"Trenutno živimo u vremenu povijesnih i neviđenih promjena", rekao je za BBC Mike Kendon, znanstvenik za klimatske informacije Meteorološkog zavoda. Kendon je dodao da dokazi jasno ukazuju na to da je klima 20. stoljeća nestala. Svijet je već sada u prosjeku oko 1,4°C topliji nego što je bio krajem 19. stoljeća, a znanstvenici upozoravaju da bi El Niño mogao privremeno dodatno povisiti globalne temperature, i to na pozadini zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, prije svega izgaranjem fosilnih goriva.
