Analitičar Tonči Tadić tvrdi da se 50 tisuća ljudi nije moglo prebaciti bez državne logistike, dok Maroko odbacuje optužbe i poručuje da je Madrid bio upozoren. Španjolski premijer Sánchez krivi 'mafijaše koji trguju ljudima'.
Migrantska kriza koja je potresla španjolsku enklavu Ceutu krajem srpnja 2026. godine ima dublju geopolitičku pozadinu, smatra hrvatski vanjskopolitički analitičar prof. dr. sc. Tonči Tadić. Prema njegovim riječima, iza masovnog dolaska gotovo 60.000 ljudi krije se težnja Maroka da vrati Ceutu i Melillu pod svoj suverenitet, a cijela operacija nije bila moguća bez blagonaklonog odnosa marokanskih vlasti.
Sve je počelo viralnom porukom na društvenim mrežama koja se munjevito proširila sjeverom Maroka. Dezinformacija je tvrdila da migranti koji morskim putem stignu do Ceute više ne mogu biti vraćeni u Maroko. Iako informacija nije bila točna, bila je dovoljno uvjerljiva da 30. srpnja 2026. godine pokrene jednu od najvećih migrantskih kriza u povijesti Europske unije. Samo u jednom danu, 50 tisuća Marokanaca krenulo je prema španjolskoj enklavi, većina plivajući ili uz morsku obalu.
Bilanca je bila zastrašujuća. Prilikom prijelaza živote su izgubile najmanje 72 osobe. Vlasti u Ceuti objavile su da su iz mora izvukle ukupno 88 tijela, pri čemu dio vjerojatno potječe iz ranijih migrantskih pokušaja. Maroko, međutim, i dalje službeno priznaje samo 11 poginulih. Bolnice i hitne službe u nekoliko su sati zbrinule više od tisuću ljudi.
Prof. dr. sc. Tonči Tadić, vanjskopolitički analitičar i fizičar s Instituta "Ruđer Bošković", za Slobodnu Dalmaciju iznio je sumnju u spontanost događaja. "Veliko je pitanje može li se bez pomoći države u jednom jedinom danu prebaciti 50 tisuća ljudi na granicu. Ja tvrdim da se to nije moglo dogoditi bez državne logistike, odnosno blagonaklonog odnosa Maroka. Iza svega krije se nešto dublje: težnja Maroka da vrati Ceutu i Melillu pod svoj suverenitet", izjavio je Tadić.
Riječ je o dvjema španjolskim enklavama u Africi koje Španjolci drže od početka 16. stoljeća. Tadić ovo vidi kao pritisak na Madrid. "Ovo je zapravo svojevrsni pritisak na Španjolsku da se suverenitet u tim enklavama prebaci na Maroko. Uz suptilnu poruku da se ovo može ponoviti bilo kada. I da je španjolski suverenitet na tim područjima upitan", pojasnio je.
Analitičar je povezao krizu i sa širim geopolitičkim kontekstom, spomenuvši nedavni sukob bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i španjolskog premijera Pedra Sáncheza. "Ne treba smetnuti s uma da je cijela frka nastala neposredno nakon sukoba Donalda Trumpa i španjolskog premijera Pedra Sancheza oko ulaska europskih vojski u rat protiv Irana, kao i korištenja europskih vojnih baza za američke operacije. Kako nije slučajno da je u Maroku glavna autocesta dobila naziv po Trumpu, tako nije slučajno ni da su mladi Marokanci preko noći pohrlili u Ceutu", mišljenja je Tadić.
Dezinformacija je pala na plodno tlo u području oko marokanskog grada Fnideqa, smještenog neposredno uz granicu s Ceutom, te obližnjih gradova M'diqa, Martila i Tetouana. Ovo područje suočava se s gospodarskim slomom posljednjih pet godina, nakon što je Maroko 2021. godine zatvorio granicu za robu iz Ceute, čime je presušio glavni izvor prihoda za tisuće ljudi koji su živjeli od prekogranične trgovine. Maroko je tu trgovinu počeo tretirati kao krijumčarenje koje državu godišnje stoji stotine milijuna eura izgubljenih poreznih prihoda.
Dok Španjolska priprema izmjene zakona kako bi ponovno omogućila brže vraćanje migranata, Maroko odbacuje optužbe za propuste. Visoki marokanski dužnosnik, koji je za AFP govorio pod uvjetom anonimnosti, izjavio je da je Rabat upozorio Madrid na rizike koje donosi presuda španjolskog Vrhovnog suda. Prema njegovim riječima, razgovori sa španjolskom stranom započeli su 22. ili 23. srpnja 2026. godine, kada su društvene mreže počele širiti priču o novoj presudi. Tom presudom Vrhovnog suda, donesenom nekoliko tjedana prije krize, propisano je da se migranti koji dolaze morskim putem ne mogu automatski vraćati u Maroko po brzom postupku.
"Pojasnili smo da bi nam ovakva presuda mogla stvoriti problem. I to se dogodilo - stvorila je problem", rekao je dužnosnik. Odbacio je tvrdnje o neuspjehu sigurnosnog aparata. "Pojednostavljeno je reći da je Maroko trebao jednostavno upotrijebiti silu da ih zaustavi. To upućuje na potpuno nerazumijevanje ovog fenomena", ustvrdio je, dodavši da upravljanje migracijama Maroko godišnje stoji oko 500 milijuna eura.
Španjolski premijer Pedro Sánchez u petak je iznio svoje viđenje uzroka krize, rekavši da je povezana s glasinom koju su proširili "mafijaši koji trguju ljudima" i na nepošten način protumačili sudsku odluku.
Marokanski dužnosnik naglasio je da su Rabat i Madrid nastavili djelovati "kao pouzdani partneri" u "savršenoj koordinaciji", ali i prebacio odgovornost na španjolsku stranu. "Sada je na Španjolskoj da pronađe odgovore na izazove koje za sobom povlači ova presuda", zaključio je neimenovani dužnosnik. Nakon proboja granice, oko 48 tisuća migranata vratilo se u Maroko u samo dva dana, dobrovoljno ili nakon intervencije vlasti.
Tonči Tadić upozorava i na pravne komplikacije na moru. "Prema Konvenciji o pravu mora, država može presresti brod u međunarodnim vodama samo ako se bavi trgovinom robljem ili piratstvom. Ako je na vidiku čamac pretrpan izbjeglicama koji tone, na njega se ne smije pucati u stilu admirala Karla Doenitza iz Drugog svjetskog rata. Nego ih se mora spasiti", rekao je. Istaknuo je i da sam dolazak u Ceutu migrantima ne jamči ostanak, jer je za prelazak na europski kontinent potrebno posebno odobrenje, a prema Sporazumu o prihvatu iz 1992. godine, Maroko je dužan primiti sve koji ilegalno prijeđu u španjolske enklave.
Kriza u Ceuti pokazala je da se u digitalnom dobu granice ne ruše samo na kopnu i moru, već i na ekranima mobilnih telefona. Ponekad je dovoljan jedan viralni video i pogrešno protumačena sudska odluka da se pokrenu deseci tisuća ljudi.
