Dok Kina pojačava vojni pritisak, tisuće Tajvanaca sudjeluje u redovitim vojnim vježbama, od simulacija zračnih napada do upravljanja dronovima, s jasnom porukom: 'Spremni smo braniti svoju zemlju.'
U gradu Kaohsiungu na jugu Tajvana u petak su se oglasile sirene, zaustavljen je promet, a građani su potražili skloništa. Nije riječ o stvarnom napadu, već o još jednoj u nizu vojnih vježbi kojima se ova samoupravna otočna demokracija priprema na ono što mnogi vide kao sve izgledniju prijetnju, invaziju Kine.
Vježba zračnog napada, održana 7. kolovoza 2026., simulirala je napad iz zraka i uključivala je prometna ograničenja u trajanju od oko 30 minuta, prenosi Euronews. Policija je zaustavljala vozila na cestama, a osoblje podzemne željeznice Kaohsiung Metro usmjeravalo je putnike kako da se zaštite u hitnim situacijama.
Ovo je samo jedan segment opsežnih priprema koje se posljednjih dana odvijaju diljem otoka. Samo nekoliko dana ranije, u srijedu 5. kolovoza, započela je najveća godišnja desetodnevna vojna vježba, osmišljena da pripremi stanovništvo za potencijalnu invaziju.
Švedska televizija SVT pratila je jednu od vježbi u džungli južno od glavnog grada Taipeija, gdje se grupa od 15 inženjera, učitelja i policajaca obučavala u samoodbrani i vojnoj tehnologiji dronova. Sudionici su vježbali korištenje dronova, ispuštanje predmeta iz zraka i izbjegavanje otkrivanja, a nakon toga uslijedila je i borbena obuka s airsoft puškama.
Jedan od polaznika, inženjer Lee An-Pang, objasnio je za SVT motivaciju koja stoji iza ovih napora. "Osobno smatram da smo ozbiljno ugroženi. To se posebno vidi u opsežnim kineskim vojnim vježbama izvan naših voda," rekao je Lee, koji je svakodnevnu odjeću zamijenio vojnom opremom.
Njegova zabrinutost nije bez osnove. Istoga dana, 7. kolovoza, tajvansko ministarstvo obrane objavilo je da je oko otoka otkriveno 14 kineskih vojnih zrakoplova i devet ratnih brodova, što je nastavak gotovo svakodnevnog vojnog pritiska Pekinga.
Vojna neravnoteža je značajna. Tajvanska vojska broji gotovo 200.000 vojnika, dok je kineska višestruko veća. Peking otok smatra svojom otcijepljenom provincijom još od 1949. godine, kada su nacionalisti pobjegli na Tajvan nakon poraza u kineskom građanskom ratu, a komunisti preuzeli vlast u kontinentalnoj Kini. Od tada Kina ne odustaje od stava da će Tajvan, ako bude potrebno i vojnom silom, ponovno postati dio "kontinentalne Kine".
Unatoč tome, poruka s Tajvana je odlučna. "Ne želimo rat, ali moramo biti spremni pomoći i vojsci i civilima," izjavio je Lee An-Pang, dodavši: "Vježbamo kako bismo pokazali da smo spremni braniti svoju zemlju i podsjetiti Kinu na otpor ovdje."
Pripreme se nastavljaju i idući tjedan. Prema izvješću Reutersa, Tajvan će po prvi put namjerno smanjiti brzinu mobilnog interneta kako bi testirao kako bi građani komunicirali u uvjetima ograničene propusnosti, što je još jedan korak u sveobuhvatnim pripremama za najgori scenarij. Ove aktivnosti odražavaju rastuću napetost u regiji koja ima potencijal za globalne sigurnosne implikacije.
