Talijani su nestali sa Straduna
Dugogodišnji turistički djelatnik Milo Katić za JUGInfo objašnjava zašto je Dubrovnik izgubio talijansko tržište i zašto je to vjerojatno trajna promjena.
Dugogodišnji turistički djelatnik Milo Katić za JUGInfo objašnjava zašto je Dubrovnik izgubio talijansko tržište i zašto je to vjerojatno trajna promjena.
Kolovoz u Dubrovniku nekada je imao poseban zvuk. Puni brodovi, automobili s talijanskim registracijama i tisuće gostiju koji su se na Stradunu sporazumijevali talijanskim jezikom bili su zaštitni znak Ferragosta, blagdana koji je označavao vrhunac ljetne sezone. Danas je ta slika uglavnom sjećanje, a talijanski gosti, iako nisu nestali, više nisu među najbrojnijima u Dubrovniku.
Milo Katić, dugogodišnji turistički djelatnik koji je u Atlasu godinama radio s talijanskim tržištem, dobro pamti vrijeme kada je Ferragosto u Dubrovnik dovodio velik broj gostiju iz Italije. Krajem osamdesetih, između Dubrovnika i Italije, veliki trajekt Sansovino je također plovio, prevozeći putnike i vozila. Dani oko Ferragosta uvijek su bili udarni, prisjeća se Katić za JUGInfo.
"Samo u privatnom smještaju, od Molunta do Orebića, znalo je biti oko 800 talijanskih gostiju, ne računajući one koji su boravili u hotelima", rekao je Katić.
Razlika između tada i danas, kaže Katić, golema je. Nekada se u Dubrovniku ostajalo deset ili 15 dana, dok se danas dolazi na dvije ili tri noći. Danas Talijani borave kraće, raspolažu s manje financijskih sredstava i češće odabiru jeftinije opcije za odmor. Prvi ozbiljniji pad talijanskog tržišta počeo je tijekom devedesetih, kada je rat prekinuo pomorske veze s Dubrovnikom.
"Nakon rata iz Barija smo slali glisere kojima je moglo doći stotinjak ljudi dnevno. To se nije moglo usporediti s velikim brodovima koji su ranije dovozili goste", ističe Katić.
Istodobno je slabila talijanska lira, dok su se Albanija i Crna Gora otvorile talijanskim turistima i uspostavile izravne brodske veze. Dubrovnik je izgubio svoju raniju prednost na talijanskom tržištu. Devalvacija lire smanjila je kupovnu moć Talijana, a nove i cjenovno pristupačnije destinacije znatno su smanjile njihov dolazak u Dubrovnik, objašnjava Katić.
U Istri, koja ima koristi od svoje blizine, i dalje je prisutan velik broj talijanskih turista. Iz sjeverne Italije automobilom se ondje stiže za nekoliko sati, dok putovanje do Dubrovnika zahtijeva znatno više vremena i novca.
"Talijani rijetko odlaze na godišnji odmor bez automobila. Za dolazak u Dubrovnik moraju stići do Barija, platiti brod i ukrcaj automobila. Kada se tome dodaju cijene smještaja, jasno je zašto biraju bliže ili jeftinije destinacije", kaže Katić.
U međuvremenu se mijenjao i sam Dubrovnik. Poboljšana je kvaliteta hotelskih usluga, grad se profilirao kao odredište višeg ranga, a sastav gostiju postao je raznolikiji. Prema Katićevim riječima, Dubrovnik je povećao cijene i okrenuo se drugim tržištima, napominjući da su hoteli s pet zvjezdica sada usporedivi s najboljim talijanskim, no prosječan talijanski turist teško može priuštiti takav boravak.
Turistička zajednica i turistički sektor, kako naglašava, moraju se uskladiti s tržištima s kojima Dubrovnik ima dobru i čestu prometnu povezanost. Najlakše se promovirati na tržištima s kojih svakodnevno dolazi više izravnih letova, objašnjava Katić, navodeći Veliku Britaniju kao primjer tržišta s velikim brojem letova.
Upravo je dobra zračna povezanost omogućila Dubrovniku da privuče goste iz različitih dijelova svijeta i da više ne ovisi o samo nekoliko tradicionalnih tržišta. Stoga, umjesto praznine nakon nekadašnje talijanske dominacije, sada postoji mnogo raznolikija međunarodna turistička slika.
Je li moguće da Dubrovnik ponovno doživi kolovoze kada se talijanski jezik čuo posvuda? Katić smatra da je takvo vrijeme ipak završilo.
"Teško. Ne vjerujem da se to vrijeme može vratiti. Ostala su nam lijepa sjećanja, ali vrijeme kada se ljeti na Stradunu talijanski čuo na svakom koraku ipak je prošlo", zaključuje Katić.
Ferragosto ostaje dragocjen dio dubrovačke turističke uspomene, ali nije više jedini pokazatelj uspješne sezone. Dugi odmori i brodovi puni putnika zamijenjeni su kratkim putovanjima, direktnim letovima i turistima iz svih dijelova svijeta. Dubrovnik se, kao i turizam, prilagodio novim okolnostima.
