Tko je zaboravljeni kotačić u aferi s ekocidom u Lici?
Dok se u Gospiću održava saborski Odbor, Dnevno.hr otkriva kako su supružnici Dodić logistički i politički povezali Šinceke s vrhom Državnog inspektorata.
Dok se u Gospiću održava saborski Odbor, Dnevno.hr otkriva kako su supružnici Dodić logistički i politički povezali Šinceke s vrhom Državnog inspektorata.
Ekološko-korupcijski skandal u Gospiću, koji je nakon objave vještačenja Geotehničkog fakulteta postao glavna nacionalna tema, dobiva novu dimenziju. Dok se danas u gradu održava 32. sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, analiza Dnevnika.hr ukazuje na jedno prezime koje se u dosadašnjim raspravama gotovo uopće ne spominje: Dodić.
U središtu priče o nezakonitom odlaganju opasnog otpada dosad su se najčešće nalazili bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić te bračni par Josip i Monika Šincek, koji su preko tvrtke Tipos Resurs uvozili otpad iz Italije i Slovenije. Međutim, upravo su supružnici Paško i Franciska Dodić odigrali presudnu ulogu u povezivanju operativaca s vrhom Državnog inspektorata.
Paško Dodić, poznati zagrebački zlatar, vlasnik je zemljišta u kamenolomu kod Benkovca. Na tom mjestu, bez ikakvih odobrenja za upravljanje otpadom, dio usitnjenog opasnog industrijskog i medicinskog materijala je odlagan. Prema informacijama iz istrage, upravo je on Šinceka upoznao s Mikulićem, čime mu je otvorio vrata inspekcije koja je godinama tolerirala tisuće kamionskih pošiljki otpada.
USKOK već tereti Francisku Dodić da je blisko surađivala s gospođom Šincek u koordinaciji djelatnika i kamionskog prijevoza opasnog otpada iz Europe. Sudjelovala je u kružnom sustavu izdavanja faktura preko povezanih firmi, što je stvaralo lažni dojam zakonitog rada. Sumnja se da je tim administrativnim makinacijama osobno zaradila oko 120.000 eura.
Dok su Šinceki radili s bagerima i strojevima za drobljenje otpada, par Dodić je izgradio mrežu infrastrukture, osiguravši veze, parcele i papirnatu legalizaciju posla. Tek će se vidjeti kako će USKOK, nakon najnovijih saznanja, procijeniti njihov angažman.
Vještačenje Geotehničkog fakulteta, koje je USKOK objavio na više od 350 stranica, potvrdilo je da je lokacija industrijskog kompleksa u gospićkoj Bilajskoj ulici prerasla u ekološku bombu. U podzemnim vodama ispod odlagališta, nizvodno, otkriveni su PFAS spojevi u količini od 200,5 nanograma po litri, što je dvostruko više od dozvoljene razine za vodu za piće.
Na dubini od otprilike tri metra, otpad je toliko izmiješan s tlom da ga se mehanički više nije moglo odvojiti. Na lokaciji se nalazi 37.000 tona opasnog otpada. Predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ponudili su dva načina sanacije: privremenu enkapsulaciju po cijeni od dva do tri milijuna eura ili potpuno uklanjanje kontaminiranog materijala, čija bi cijena dosegnula 125 milijuna eura.
Danas se u Gospiću održava 32. sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, koja počinje u 16 sati u Kulturno-informativnom centru Gospić. Sastanak je isprva bio planiran za 14. kolovoza, no odgođen je.
Prije same sjednice, konferenciju za medije održat će Most, dok je u 15.30 sati ispred Kulturno-informativnog centra najavljena zajednička izjava oporbe.
Među ključnim akterima političke rasprave ističu se šefica saborskog Odbora Dušica Radojčić iz stranke Možemo, njezina stranačka kolegica Sandra Benčić, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić s bivšim ministrom Mihaelom Zmajlovićem, Mostov zastupnik Zvonimir Troskot te gospićki gradonačelnik Darko Milinović.
Dnevno.hr ističe kako je za aktualiziranje slučaja zaslužan glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, a ne oporba, te da je DORH pod njegovim vodstvom i otkrio aferu. Ravnatelj USKOK-a je Sven Mišković. Analiza također navodi da je Mikulić bio osobni izbor premijera Andreja Plenkovića za čelnika Državnog inspektorata, što na premijera stavlja dio odgovornosti.
Ministrica za okoliš Marija Vučković morala je javno priznati da ne postoji brzo rješenje te da institucije ne mogu djelovati odmah. Trošak čišćenja, koji se procjenjuje na 125 milijuna eura, na kraju će morati pokriti država jer privatne tvrtke koje su zakopale otpad nemaju taj novac.
