Toplinski val uzdrmao Europu, Austrija na 41,2°C
Rekordne vrućine pomaknule se istočnije, a nizak vodostaj rijeka izazvao energetsku krizu od Mađarske do Hrvatske.
Rekordne vrućine pomaknule se istočnije, a nizak vodostaj rijeka izazvao energetsku krizu od Mađarske do Hrvatske.
Ovog ljeta, rekordne vrućine i razorni požari pogodili su Europu, koja se smatra kontinentom s najbržim porastom temperatura na svijetu. Posebno teško pogođene posljednjih tjedana bile su Francuska i Španjolska, no žarište toplinskog vala sada se pomaknulo istočnije, donoseći nove temperaturne rekorde i energetske izazove.
U austrijskom gradu Bad Deutsch-Altenburgu, smještenom blizu granice sa Slovačkom, u srijedu je izmjereno rekordnih 41,2 stupnja Celzija. Ovu je informaciju potvrdila nacionalna meteorološka služba GeoSphere Austria. Prethodni rekord od 41,0 stupnjeva Celzijevih postavljen je samo dan ranije, u utorak, u obližnjem Beču.
Toplinski val ne jenjava ni u ostatku regije. Za svoje veće gradove, Italija je izdala crveno upozorenje zbog vrućine, a u pojedinim dijelovima temperature su dosegle približno 40 Celzijevih stupnjeva. U južnoj albanskoj regiji Mallakaster hitne službe bore se sa šumskim požarom.
Zbog ekstremne vrućine, Vatikan je odlučio premjestiti prvu tjednu opću audijenciju pape Lava nakon srpanjske stanke. Umjesto na otvorenom, na Trgu svetog Petra, audijencija je održana u zatvorenom prostoru.
Posljedice toplinskog vala i suše sve više se osjećaju i u energetskom sektoru. U Mađarskoj su tvrtke i kućanstva ovog tjedna smanjili potrošnju električne energije nakon vladinog apela da se ublaži pritisak na mrežu. Glavni grad Budimpešta suočava se s vrhuncem toplinskog vala, a u srijedu poslijepodne očekivane su temperature blizu 40 Celzijevih stupnjeva.
Zbog sve nižeg vodostaja Dunava, Mađarska je bila prisiljena gotovo u potpunosti zaustaviti rad svoje jedine nuklearne elektrane, koja koristi riječnu vodu za hlađenje, što je dovelo opskrbne kapacitete do krajnjih granica.
Ova kriza izravno pogađa i Hrvatsku. U srijedu je nuklearna elektrana Krško, koja snabdijeva kupce u Sloveniji i Hrvatskoj, objavila da će tijekom noći započeti smanjivati snagu reaktora. Razlog su iznimno visoke temperature i nizak vodostaj rijeke Save, koja se ulijeva u Dunav. Prema informacijama iz elektrane, proizvodnja će u početku biti smanjena na 80 posto kapaciteta.
Problem niskog vodostaja nije ograničen samo na Dunav i Savu. Na zapadu, u Njemačkoj, vodostaj Rajne dosegao je nove rekordno niske razine. Zbog toga su neke usluge teretnog prijevoza obustavljene, a druge su nastavljene, ali sa znatno manje tereta. Rajnom se inače prevozi ključna roba poput žitarica, ruda i benzina, pa bi ovi poremećaji mogli imati dodatne ekonomske posljedice.
