Polovica Hrvata ne može na godišnji: Eurostat otkriva porazne brojke
Dok prosjek EU-a iznosi 27,5 posto, Hrvatska bilježi 32,6 posto, a Rumunjska prednjači s 61,4 posto.
Dok prosjek EU-a iznosi 27,5 posto, Hrvatska bilježi 32,6 posto, a Rumunjska prednjači s 61,4 posto.
Prema podacima Eurostata, objavljenim 30. srpnja 2026. na Financije.hr, svaki treći građanin Hrvatske stariji od 16 godina nije si mogao priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće u 2025. godini. S udjelom od 32,6 posto, Hrvatska je znatno iznad prosjeka EU-a, gdje je 27,5 posto stanovništva bilo u istoj situaciji.
Na razini Unije, taj je udio porastao za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024., ali je i dalje 7,7 postotnih bodova niži nego prije deset godina. Unatoč potpunom oporavku turizma od pandemije, milijuni građana i dalje ne mogu pokriti ni osnovne troškove odmora.
Rumunjska je na začelju ljestvice s čak 61,4 posto stanovnika koji si ne mogu priuštiti godišnji odmor. Slijede Grčka s 46,6 posto te Bugarska i Mađarska s po 39,1 posto. S druge strane, Luksemburg ima najmanji udio od 10,6 posto, zatim Švedska s 12,4 posto i Nizozemska s 12,8 posto.
Hrvatska se s 32,6 posto nalazi u gornjem dijelu ljestvice, iznad susjedne Slovenije, gdje je 15,2 posto stanovništva bez mogućnosti odmora.
Podaci Eurostata za 2024. godinu pokazuju da je 65 posto građana EU-a starijih od 15 godina ostvarilo barem jedno osobno putovanje s noćenjem. U Hrvatskoj je taj udio iznosio 53,99 posto, dok je najveća uključenost zabilježena u Nizozemskoj (83,6 posto), a najmanja ponovno u Rumunjskoj (27,7 posto).
Od svih putovanja u 2024., 71 posto bilo je na domaćim odredištima, a 29 posto u inozemstvo. Broj putovanja porastao je za četiri posto u odnosu na 2023., za 67 posto u odnosu na pandemijsku 2020. godinu, a čak pet posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu.
Financije.hr ističe kako je mogućnost odlaska na godišnji odmor sve više pokazatelj životnog standarda, a ne samo osobnog izbora. Rast plaća u mnogim članicama ne uspijeva pratiti visoku inflaciju i povećane troškove stanovanja, hrane i usluga, zbog čega odmor za brojna kućanstva postaje luksuz koji se odgađa ili potpuno izostavlja.
Podsjetimo, prema povezanim tekstovima na Financije.hr, 35 posto Hrvata odmara u inozemstvu, a Italija im je prvi izbor. Hrvati u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora.
