Trećina građana Hrvatske ne može si priuštiti tjedan godišnjeg odmora
Hrvatska s 32,6 posto iznad je prosjeka Europske unije od 27,5 posto, dok je najteže u Rumunjskoj gdje si odmor ne može priuštiti čak 61,4 posto stanovnika.
Hrvatska s 32,6 posto iznad je prosjeka Europske unije od 27,5 posto, dok je najteže u Rumunjskoj gdje si odmor ne može priuštiti čak 61,4 posto stanovnika.
Svaki treći građanin Hrvatske stariji od 16 godina nije si u 2025. godini mogao priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan vlastitog doma, pokazuju najnoviji podaci Eurostata koje je 30. srpnja 2026. objavio Financije.hr. Udio od 32,6 posto značajno je iznad prosjeka Europske unije, gdje je 27,5 posto stanovništva bilo u istoj situaciji.
Na razini Unije, taj je udio porastao za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu, ali je istovremeno za 7,7 postotnih bodova niži nego prije deset godina. Iako se turizam u potpunosti oporavio od pandemije, milijuni građana i dalje ne mogu pokriti ni osnovne troškove odmora.
Najveći udio onih koji si ne mogu priuštiti tjedan godišnjeg odmora zabilježen je u Rumunjskoj, čak 61,4 posto. Slijedi Grčka s 46,6 posto, a potom Bugarska i Mađarska s po 39,1 posto. S druge strane, u Luksemburgu je taj postotak tek 10,6 posto, u Švedskoj 12,4, a u Nizozemskoj 12,8 posto.
Hrvatska se s 32,6 posto svrstala u gornji dio ljestvice, iznad susjedne Slovenije gdje se nije moglo odmoriti 15,2 posto stanovništva.
Eurostatovi podaci za 2024. godinu otkrivaju i stopu sudjelovanja u turizmu, barem jedno osobno putovanje s noćenjem ostvarilo je 65 posto građana EU-a starijih od 15 godina. U Hrvatskoj je taj udio iznosio 53,99 posto, dok je najveća uključenost zabilježena u Nizozemskoj (83,6 posto), a najmanja ponovno u Rumunjskoj (27,7 posto).
Od svih putovanja u 2024., 71 posto bilo je na domaćim odredištima, a 29 posto u inozemstvo. Broj putovanja porastao je za četiri posto u odnosu na 2023., za 67 posto u odnosu na pandemijsku 2020. godinu, a čak pet posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu.
Financije.hr navodi kako je mogućnost odlaska na godišnji odmor sve više pokazatelj životnog standarda, a ne samo osobnog izbora. Rast plaća u mnogim članicama ne uspijeva pratiti visoku inflaciju i povećane troškove stanovanja, hrane i usluga, zbog čega odmor za brojna kućanstva postaje luksuz koji se odgađa ili potpuno izostavlja.
Podsjetimo, prema povezanim tekstovima na Financije.hr, 35 posto Hrvata odmara u inozemstvu, a Italija im je prvi izbor. Hrvati u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora.
