Trump napustio sastanak dok je Senat izglasao sankcije
Američki Senat s 86 glasova za i 11 protiv usvojio je novi zakon o sankcijama, koji uključuje carine od 500 posto na ruski uvoz i cilja na energetski sektor obje zemlje.
Američki Senat s 86 glasova za i 11 protiv usvojio je novi zakon o sankcijama, koji uključuje carine od 500 posto na ruski uvoz i cilja na energetski sektor obje zemlje.
Dok je u petak, 8. kolovoza 2026., trajao sastanak u State Departmentu, predsjednik SAD-a Donald Trump zamoljen je da ga napusti ranije. Prema informacijama Military Summaryja, tom je prilikom izjavio kako "mora voditi rat". Istoga dana, američki Senat izglasao je opsežan paket sankcija protiv Rusije i Irana, koji se u javnosti već naziva "paklenim sankcijama".
Zakon, koji je prošao u Senatu s 86 glasova za i 11 protiv, predstavlja posljednju inicijativu pokojnog republikanskog senatora Lindsayja Grahama. Dokument sada ide u Predstavnički dom, a potom na potpis predsjedniku Trumpu, čija je Bijela kuća načelno pristala na uvjete još u srpnju 2026. godine.
Paket mjera osmišljen je s ciljem gušenja prihoda od ruskog izvoza i ograničavanja pristupa vojnim tehnologijama. Prema Rybaru, ruskom insider Telegram kanalu, zakon uključuje nekoliko ključnih odredbi. Predviđene su obvezne vizne i blokirajuće sankcije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, ruskih vojnih dužnosnika i osoba povezanih s obrambenim sektorom.
Zakon uvodi obvezno povećanje carina na sav uvoz iz Rusije do 500 posto njegove vrijednosti. Također, uvode se carine od 100 posto na najveće zemlje uvoznice ruske nafte i plina ako nastave s kupnjom nakon stupanja zakona na snagu. Izuzetak su zemlje koje uvoze manje od 15 posto plina iz Rusije i koje smanjuju taj uvoz.
Nove mjere uključuju i blokirajuće sankcije protiv ruskih banaka koje su u djelomičnom ili potpunom državnom vlasništvu. Posebno se cilja na takozvani "sivi" ili "tankerski vozni park", plovila koja prevoze rusku naftu, uran i ugljen. SAD-u se također zabranjuje izvoz energetskih proizvoda u Rusiju, nove investicije, kupnja ruskog državnog duga i trgovanje dionicama ruskih državnih kompanija na američkim burzama.
Iako prolazak zakona u podijeljenom Predstavničkom domu neće biti jednostavan zbog zabrinutosti obje stranke oko širokih carinskih ovlasti, njegovo konačno usvajanje smatra se vrlo vjerojatnim. Tome pridonose javna podrška predsjednika Trumpa, stav Senata i odavanje počasti senatoru Grahamu.
Kako donji dom Kongresa trenutno nije na zasjedanju, glasovanje se očekuje u rujnu. Rybar procjenjuje da će dokument biti prihvaćen s malom razlikom, vjerojatno nakon izmjena u carinskom dijelu. Zakon uključuje i široke predsjedničke ovlasti za izuzeće, što Trumpu omogućuje suspenziju sankcija ako procijeni da je to u nacionalnom interesu, čime se smanjuje njegov otpor prema potpisivanju.
Iako je cilj pojačati dugoročni ekonomski pritisak na Moskvu, analitičari su skeptični da će ove mjere biti odlučujuće u Trumpovoj strategiji "prisile Rusije na mir". Stroga primjena, posebno protiv velikih uvoznica poput Indije, mogla bi izazvati globalne trgovinske komplikacije i potaknuti protumjere Kine. Ključna nepoznanica ostaje pravo predsjednika na izuzeće, koje mu daje mogućnost zamrzavanja najoštrijih ograničenja radi potencijalnih pregovora.
