Trump obustavio napade na Iran nakon 13 dana, Pentagon mijenja podatke o žrtvama
Američki predsjednik tvrdi da SAD ima više streljiva nego što treba, dok analitičari upozoravaju na kritično stanje zaliha, a Kongres osporava ratne ovlasti.
Američki predsjednik tvrdi da SAD ima više streljiva nego što treba, dok analitičari upozoravaju na kritično stanje zaliha, a Kongres osporava ratne ovlasti.
Predsjednik SAD-a Donald Trump obustavio je u ponedjeljak, 27. srpnja 2026., zračne napade na Iran nakon 13 dana svakodnevnih udara, objavio je The Wall Street Journal pozivajući se na upućene američke dužnosnike. Istodobno, Pentagon je ponovno izmijenio podatke o američkim gubicima u ratu koji traje od 28. veljače, dodavši više od 140 ranjenih i vrativši na popis četvoricu poginulih, izvještava CNN, a prenosi Index.hr.
General Dan Caine, predsjednik Zajedničkog stožera, obavijestio je Bijelu kuću da su zalihe presretača protuzračne obrane, poput raketa Patriot, ozbiljno smanjene. Admiral Brad Cooper, zapovjednik Središnjeg zapovjedništva SAD-a, međutim, smatra da niske zalihe ne bi bile problem jer bi veliki napad na Iran onesposobio njegovu sposobnost izvođenja zračnih udara. Glasnogovornici generala Cainea i Središnjeg zapovjedništva nisu komentirali izvješće.
Sam predsjednik odbacio je zabrinutost oko zaliha. "Imamo daleko više streljiva nego itko na svijetu, i daleko više nego što nam treba", izjavio je Trump za The Wall Street Journal. U petak je pred novinarima u Bijeloj kući poručio: "Postoji vojni izlaz u kojem samo nastavljamo ovako kako jesmo, i možemo čak pojačati dozu, i to uništava sve što imaju. Ili postoji pametnija strategija da se sklopi dogovor. I oni žele sklopiti dogovor."
Prema izvješću Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz travnja, koje su izradili umirovljeni pukovnik Mark Cancian i istraživač Chris Park, u ratu je potrošeno najmanje 1.500 presretača Patriot, a SAD-u ih je ostalo manje od 1.000. Autori su u ažuriranoj procjeni upozorili na "kratkoročni rizik", posebno u kontekstu potencijalnog sukoba s Kinom, koji bi trošio streljivo još brže. Dužnosnici Pentagona potvrdili su da su i zaljevske države potrošile velik dio svojih presretača.
Istovremeno, portparol Islamske revolucionarne garde (IRGC) Hosein Mohebi izjavio je za iransku agenciju Tasnim, prenosi Kurir.rs, da je u operaciji "Pobeda-2" ubijeno više od 200 američkih vojnika, a broj ranjenih "znatno je iznad ove brojke". Mohebi je sve američke izvještaje o žrtvama nazvao lažnima i pozvao Vašington da novinarima otvori baze koje je Iran napao.
Pentagon je, pak, u subotu ažurirao bazu podataka DCAS. Ukupan broj poginulih od početka rata 28. veljače sada iznosi 18, a ranjenih 624, što je značajno više od prethodno zabilježene brojke od 482 ranjenih. Vršitelj dužnosti glasnogovornika Ministarstva obrane Joel Valdez pripisao je ranije promjene "privremenim smetnjama u podacima na mrežnoj stranici". Nova kategorija "Prekomorske operacije" u sustavu DCAS-a, koja počinje 7. srpnja, podudara se s datumom kada je Trumpova administracija objavila početak novog sukoba s Iranom.
Prema Zakonu o ratnim ovlastima iz 1973., predsjednik mora prekinuti vojne operacije u roku od 60 dana ako Kongres ne odobri nastavak. Trumpova administracija tvrdi da je primirje s Iranom 1. svibnja "zaustavilo sat", na što su se pobunili zastupnici obje stranke. Dvanaest demokratskih senatora iz Odbora za oružane snage poslalo je pismo ministru obrane Peteu Hegsethu tražeći objašnjenje.
Republikanska senatorica Lisa Murkowski s Aljaske rekla je Hegsethu na saslušanju 21. srpnja da je administracija zaobišla Kongres: "Takva tvrdnja zapravo omogućuje predsjedniku da zaustavi sat ratnih ovlasti upravo u trenutku kada to postane pravno nezgodno. Time se zaobilazi odobrenje Kongresa koje Ustav zahtijeva, a Zakon o ratnim ovlastima predviđa." Državni tajnik Marco Rubio ranije je taj zakon nazvao "100 posto neustavnim".
Južnokineski South China Morning Post ukazuje na dugoročne posljedice sukoba: iranska luka Chabahar, koju snažno podupire Indija, trebala je postati trgovinski koridor u Afganistan i Središnju Aziju, zaobilazeći Pakistan i kinesku luku Gwadar. Američke sankcije i rat s Iranom sada potkopavaju tu rijetku protutežu kineskom utjecaju u regiji.
