Trump odgodio planove za veliku eskalaciju napada na Iran
New York Times izvještava da je američki predsjednik privremeno zaustavio planove za pojačane udare zbog iscrpljenih zaliha proturaketnih projektila i straha od šireg regionalnog rata.
New York Times izvještava da je američki predsjednik privremeno zaustavio planove za pojačane udare zbog iscrpljenih zaliha proturaketnih projektila i straha od šireg regionalnog rata.
Američki predsjednik Donald Trump privremeno je odgodio planove za veliku vojnu eskalaciju napada na Iran, izvještava New York Times pozivajući se na izvore bliske Bijeloj kući. Odluka je donesena nakon trinaest uzastopnih noći američkih napada, a posljednji udar zabilježen je u noći s četvrtka na petak, 24. srpnja 2026. Od subote, 25. srpnja, SAD nije najavio nove operacije protiv Irana.
Prema navodima New York Timesa, jedan od glavnih razloga za privremeni zastoj jest zabrinutost zbog dramatično smanjenih zaliha projektila za proturaketni sustav Patriot koji američka vojska koristi na Bliskom istoku. Savjetnici su upozorili Trumpa da bi proširenje operacija moglo opasno iscrpiti te obrambene kapacitete i ostaviti američke saveznike u Perzijskom zaljevu ranjivijima na iranske odmazde. Osim toga, prema istim izvorima, Trumpova uža savjetnička ekipa uglavnom nije bila sklona eskalaciji, smatrajući da su nastavak pregovora i ekonomski pritisak manje rizični pristup.
Neimenovani američki dužnosnik, kojeg citira New York Times prema izvještaju ruske državne agencije TASS, izjavio je da napadi "imaju suprotan učinak od željenog, držeći Iran ujedinjenim i omogućujući iranskim čelnicima da se usredotoče na vanjsku prijetnju." Ova procjena ukazuje na dublje strateške dvojbe unutar američke administracije o učinkovitosti vojnog pritiska.
Unatoč privremenom zastoju, Bijela kuća je naglasila da vojna opcija ostaje na stolu. Prema izvorima bliskim iranskom mediju Iran International, američka strana upozorila je da će reagirati vojnom silom ako Iran nastavi s akcijama u Tjesnacu Hormuz, strateškom pomorskom prolazu između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva kroz koji prolazi znatan dio svjetske opskrbe naftom, ili ako napadne američke saveznike. Ekonomska blokada Irana pritom ostaje na snazi.
Mark Esper, bivši američki ministar obrane koji je tu dužnost obnašao od 2019. do 2020. u Trumpovom prvom mandatu, izjavio je za Fox News da smatra kako bi Trump mogao koristiti prijetnju napadima kao polugu za povratak Teherana za pregovarački stol. "Snažno vjerujem u ekonomsku blokadu u smislu prekida svih izvora prihoda, jer ako oni nemaju prihode, ne mogu obnoviti svoju vojsku, ne mogu slijediti svoje nuklearne ambicije i ne mogu podržavati svoje proxy snage", rekao je Esper, naglasivši da zagovara proširenje blokade na sve ulazne i izlazne točke u zemlju.
Usporedno s razvojem situacije, izraelski premijer Benjamin Netanyahu planira posjet Washingtonu zakazan za utorak, 28. srpnja 2026. Prema iranskim medijima koji se pozivaju na izraelske izvore, Netanyahu namjerava Trumpu iznijeti nova obavještajna saznanja o iranskom vojnom i nuklearnom programu. Izraelski dužnosnici, kako prenosi Iran International, privremeni zastoj u američkim napadima ne tumače kao promjenu strategije Washingtona, već očekuju da bi neuspjeh diplomatskog puta mogao dovesti do ponovne i intenzivnije eskalacije vojnih operacija. Izraelska vojska pritom ostaje u stanju pune pripravnosti.
Regionalnu sliku dodatno kompliciraju Hutiji, jemenska naoružana skupina koja je pod snažnim iranskim utjecajem, koji su pojačali napade na ciljeve u Saudijskoj Arabiji. Sukobi u Jemenu i hutijski napadi na brodove u Crvenom moru povećavaju zabrinutost da bi regionalni rat mogao eskalirati daleko izvan iransko-američkog sukoba. Crveno more, ključni pomorski koridor za globalnu trgovinu, već je dulje vrijeme poprište hutijskih napada na teretne brodove, što ima izravne posljedice na svjetske lance opskrbe i cijene robe.
Situacija ostaje iznimno nestabilna. Dok Trump privremeno drži vojnu opciju u pripravnosti, diplomatski kanali prema Teheranu još nisu zakazali, ali ni nisu donijeli opipljive rezultate. Sljedeći ključni trenutak bit će sastanak Trump-Netanyahu u utorak, koji bi mogao odrediti smjer daljnjeg razvoja krize.
