Iza odluke stoje ozbiljne praznine u američkim vojnim zalihama, strah od iranske odmazde i diplomatski pritisak zaljevskih država, dok Teheran negira bilo kakav dogovor s Washingtonom.
Predsjednik SAD-a Donald Trump u utorak je, 4. kolovoza 2026., u posljednji trenutak zaustavio veliki zračni napad na Iran koji je trebao biti jedan od najsnažnijih američkih vojnih udara nakon Drugog svjetskog rata. Odluka je uslijedila nakon upozorenja visokih vojnih zapovjednika o ozbiljno smanjenim zalihama ključnog presretačkog oružja i pritiska saveznika u regiji.
Prema informacijama koje je objavio CNN, tijekom sukoba s Iranom Sjedinjene Države potrošile su gotovo 80% svojih presretača za sustav THAAD i otprilike polovicu zaliha projektila Patriot. Značajne količine drugog preciznog streljiva također su iscrpljene. Visoki vojni zapovjednici upozorili su da su ključne zalihe na opasno niskim razinama, što je, uz zabrinutost zbog iranske odmazde i civilnih žrtava, pomoglo uvjeriti predsjednika Trumpa da otkaže planirane napade.
Trump je objasnio da se napad odgađa jer su ga Iran i čelnici nekoliko država u regiji zamolili da diplomaciji pruži još jednu priliku. Prema njegovoj verziji događaja, stvoreni su temelji za dogovor koji bi trebao obuhvatiti otvaranje Hormuškog tjesnaca, zaustavljanje iranskih napada na američke interese i saveznike te nastavak razgovora o iranskom nuklearnom programu. Teheran, međutim, negira da je postignut bilo kakav sporazum s Washingtonom.
Neposredno prije Trumpove odluke, Iran je pogodio najmanje četiri plovila u Hormuškom tjesnacu, izvijestio je Middle East Spectator. Ovi napadi dogodili su se nakon što je američki predsjednik zaprijetio da će za svaki pogođeni brod SAD uništiti "jedan most ili elektranu" u Iranu. Trump je ranije najavljivao da će Iran biti pogođen "vrlo snažno", dok su američki i izraelski vojni planeri pripremali operaciju usmjerenu prvenstveno protiv iranske energetske, vojne i nuklearne infrastrukture.
Iznenadni zaokret otvorio je novo poglavlje neizvjesnosti na Bliskom istoku. Ostaje pitanje je li riječ o taktičkoj diplomatskoj igri za deblokadu Hormuškog tjesnaca, ključne arterije za globalni transport nafte, ili samo o privremenoj stanci prije nove eskalacije. Protiv američkog napada snažno su se zauzele zaljevske države, svjesne da bi širi sukob s Iranom mogao imati katastrofalne posljedice po regionalnu stabilnost i globalne energetske tokove.
