Komentator Bloomberg Opiniona Andreas Kluth upozorava da je nestašica američkog streljiva nakon rata s Iranom globalna katastrofa koja umanjuje sposobnost SAD-a da odvrati Kinu, Rusiju i Sjevernu Koreju te ostavlja Ukrajinu bez ključne potpore.
Ono što je započelo kao odluka predsjednika Donalda Trumpa da zajedno s Izraelom u veljači napadne Iran, preraslo je u neočekivanu i ozbiljnu krizu za Sjedinjene Američke Države: ponestaje im municije. Komentator za Bloomberg Opinion Andreas Kluth u svojoj analizi objavljenoj 11. kolovoza 2026. godine opisuje nestašicu američkog streljiva kao "globalnu katastrofu", ističući da su posljedice daleko veće od samog ratišta na Bliskom istoku.
Kluth navodi da je predsjednik Trump navodno bijesan na svog ministra obrane Petea Hegsetha. Predsjednik, koji je ranije s odobravanjem govorio da Hegseth "voli rat", sada ga optužuje da ga je doveo u zabludu jer mu nije na vrijeme objasnio da Amerika ostaje bez streljiva. Frustraciju je iskalio u Camp Davidu, no Kluth smatra da je krivnja prvenstveno na Trumpu kao vrhovnom zapovjedniku koji je naredio ovaj sukob. Obojica su, tvrdi, mogla poslušati brojne savjetnike koji su upozoravali na rizike, uključujući i zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
Najvažniji među njima, predsjedavajući Združenog stožera i najviši vojni časnik Dan Caine, upravo je upozoravao na manjak određenih vrsta ubojitih sredstava u slučaju dugotrajnog sukoba. Trump je to ignorirao. Sada su brojke poražavajuće. Prema Reutersu, američka vojska potrošila je "gotovo sve" svoje globalne zalihe visokopreciznih ofenzivnih projektila, uključujući ATACMS i novije Precision Strike Missiles (PrSM), a pri kraju su i Tomahawk krstareće rakete.
Ništa bolja situacija nije ni s obrambenim projektilima. Think tank Center for Strategic and International Studies (CSIS) iz Washingtona procjenjuje da su SAD potrošile dvije od tri svoje Patriot rakete i gotovo polovicu sustava THAAD (Terminal High Altitude Area Defense), koji presreću dolazeće balističke projektile. Pentagon sada vrši pritisak na proizvođače poput Lockheed Martina i Raytheona da hitno povećaju proizvodnju, ali bit će potrebne godine da se američki arsenali popune.
Ova nestašica već ima taktičke i strateške posljedice. Ograničava Trumpove opcije za vojnu eskalaciju ako propadnu pregovori s Iranom, za koje tvrdi da se vode u pozadini. Ako bi se bombardiranje nastavilo, zrakoplovi bi morali letjeti bliže metama, gdje je veća opasnost da ih Iranci obore. To bi moglo dovesti do porasta američkih žrtava, kojih je već 18 poginulih i stotine ozlijeđenih. S ograničenim brojem presretača, SAD bi također morao odlučiti koje baze i saveznike, poput zaljevskih emirata ili Jordana, štititi, a koje prepustiti sudbini.
Strateški gledano, Bliski istok nije jedino potencijalno ratište. SAD se očekuje da odvrati Kinu od napada na Tajvan ili Filipine, saveznika s kojim ima ugovor o obrani. Na Korejskom poluotoku mora obeshrabriti Sjevernu Koreju od novog napada na Jug. Kao najvažnija članica NATO-a, Washington bi trebao biti spreman odvratiti Rusiju, koja već vodi hibridni rat protiv europskih članica, od ulaska u baltičke zemlje.
Čak i bez te vrste eskalacije, američka kriza s municijom izravno pogađa Ukrajinu, koja se nadala kupiti više američkog oružja europskim novcem za obranu od stalnog ruskog bombardiranja. Sada tog oružja jednostavno neće biti dovoljno. Kluth zaključuje da, iako nije vjerojatno da će Peking, Pjongjang ili Moskva odmah otvoriti nove fronte, nije im mogla promaknuti činjenica da SAD, nekoć opisivan kao "hiper sila", sada djeluje vojno oslabljeno.
Trump pokušava odbaciti izvještaje o krizi kao lažne vijesti, tvrdeći da je "sve bilo izvanredno". No, kako to formulira Kori Schake, veteranka Vijeća za nacionalnu sigurnost iz ranije republikanske administracije, "daleko od otkrivanja novog načina ratovanja, Trump je samo otkrio nove načine gubitka". Zalihe streljiva samo su jedna mjera katastrofe čiji razmjeri tek postaju jasni.
