Tržište rada na udaru reformi: 100.000 eura, domaći kadar i 14 kvadrata

Više od 105.000 radnika iz trećih zemalja i tvrtke koje ih zapošljavaju od rujna 2026. ulaze u potpuno novi regulatorni okvir, onaj koji uvodi financijske filtere, stambene standarde i obvezu zapošljavanja hrvatskih državljana. Nakon što su inspekcije otkrile deseci tisuća nepravilnosti, vlast je posegnula za opsežnim zakonodavnim zahvatom koji istodobno dira tržište rada, pravosuđe, energetiku i obrazovanje, nastojeći odgovoriti na domaće pritiske i europske zahtjeve.

Promet, računi i domaća kvota, tko prolazi filter

Poslodavci koji žele angažirati radnike izvan EU-a ubuduće moraju dokazati da godišnje ostvaruju minimalno 100.000 eura prometa i da im računi nisu u blokadi. To je tek prvi od niza kriterija kojima se nastoji presjeći praksa dovođenja stotina ljudi bez pokrića. Uvedena je i kvota za domaću radnu snagu: između 10 i 20 posto zaposlenih morat će biti hrvatski državljani, čime se poslodavce izravno tjera da oglase i za domaćim kadrom.

Jednako tako, više nije dovoljno radniku osigurati bilo kakav smještaj, propisano je najmanje 14 četvornih metara po osobi, a mjesečni trošak najma ne smije prelaziti 30 posto njegove neto plaće. Uz to, poslodavci će morati prilagati i dokaze o zdravstvenom stanju i cijepljenju zaposlenika, čime se kontrola seli i na medicinsku dokumentaciju.

Paralelno s pooštravanjem uvjeta za tvrtke, radnicima se otvaraju vrata koja su dosad bila tek odškrinuta. Nakon šest mjeseci provedenih kod jednog poslodavca, promjena poslodavca postaje znatno jednostavnija, a razdoblje u kojem smiju ostati bez posla, bez gubitka reguliranog statusa, produljuje se s dosadašnjih na tri do šest mjeseci.

Digitalne svjedodžbe i novi ključevi za sudačke fotelje

Prvog rujna na snagu stupa i reformirani sustav odabira sudaca i državnih odvjetnika, zamišljen kao poluga za jačanje neovisnosti i transparentnosti pravosuđa. Istog datuma obrazovni sektor zaključuje višegodišnju digitalnu tranziciju: od završetka školske godine 2025./2026. sve svjedodžbe izrađivat će se isključivo u elektroničkom obliku. Dokumenti će biti trajno pohranjeni u centralnom registru i dostupni putem platforme e-Građani, čime otpadaju fizičko arhiviranje, ovjeravanje i odlasci na šaltere, rasterećenje koje će osjetiti i obitelji i ustanove.

Struja zamrznuta do zadnjeg dana rujna, benzin na 1,62

Deseti paket vladinih mjera za ublažavanje energetske krize jamči da cijene električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor ostaju nepromijenjene do 30. rujna 2026. Država intervenira i na crpkama: bez tih mjera litra benzina koštala bi 1,71 euro, a ovako je ograničena na 1,62 eura. Kratkoročna zaštita, međutim, dolazi u paketu s poticajima za dugoročnu samodostatnost, za ugradnju solarnih panela i dizalica topline osigurano je 40 milijuna eura bespovratnih sredstava, pri čemu država može pokriti do 50 posto investicije.

Istovremeno, izdašno subvencioniranje velikih projekata, vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana, odlazi u povijest. Obrazloženje je jednostavno: te su tehnologije postale tržišno isplative, a dosadašnji poticaji državu su stajali milijarde eura.

Dječji doplatak raste, zelene tvrdnje pod povećalom

Do kraja rujna očekuje se i prijedlog novog Zakona o doplatku za djecu, s ambicijom da se povećaju iznosi naknada, proširi krug korisnika i postigne pravednija raspodjela, potez koji se izravno veže uz loše demografske pokazatelje. Jesen donosi i pooštrena pravila za oglašavanje proizvoda s ekološkim obilježjima: sve tvrdnje o 'zelenom' podrijetlu morat će biti potkrijepljene vjerodostojnim dokazima, čime se zatvara prostor za marketinške igrarije bez pokrića.