Turizam nije jedna brojka
Dok jedni upozoravaju na rupe u rezervacijama, drugi slave kumulativni rast. Iznajmljivači s terena poručuju da se prava slika tek treba vidjeti, a fiskalizirani podaci kriju statističku zamku.
Dok jedni upozoravaju na rupe u rezervacijama, drugi slave kumulativni rast. Iznajmljivači s terena poručuju da se prava slika tek treba vidjeti, a fiskalizirani podaci kriju statističku zamku.
Hrvatska turistička sezona 2026. posljednjih tjedana proizvodi dvije paralelne stvarnosti. U jednoj zemlja bilježi rast, turisti dolaze i nema govora o slomu, dok se u drugoj upozorava na rupe u rezervacijama, slabije dijelove špice i oprezniju potrošnju gostiju. Istina je, pokazuje analiza Dnevnog koja prati sezonu od početka godine, negdje između.
Kumulativni rezultat prvi je razlog zbog kojeg je teško govoriti o propasti. Ulazak u godinu bio je vrlo povoljan za Hrvatsku, budući da je u prva tri mjeseca 2026. zabilježeno preko 1,1 milijun dolazaka i tri milijuna noćenja, što predstavlja povećanje od devet posto u dolascima i osam posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje lani.
Sve do kraja svibnja ta je prednost ostala značajna. Prema informacijama iz sustava eVisitor, u prvih pet mjeseci zabilježeno je 4,5 milijuna dolazaka i više od 14 milijuna noćenja, što je bilo pet posto više u dolascima i sedam posto više u noćenjima.
Međutim, do kraja lipnja kumulativna je prednost gotovo nestala. U prvih šest mjeseci Hrvatska je imala više od 7,6 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja, što je bilo jednako kao u prethodnoj godini. Osoba koja je krajem svibnja tvrdila da zemlja bilježi snažan rast nije izmišljala podatke, ali ni ona koja je nekoliko tjedana kasnije upozoravala na slabljenje dinamike nije nužno krivo tumačila činjenice. Jednostavno, promatrali su različite dijelove iste sezone.
Još prije glavne sezone Viktor s Murtera govorio je za Dnevno da ima više od 20 rezervacija i da mu situacija izgleda čak nešto bolje nego godinu prije. Iz Biograda je tada stizala slična informacija: iznajmljivačica s kojom je Dnevno razgovarao imala je otprilike deset posto više rezervacija nego u istom trenutku prošle godine.
Kada su se iznajmljivačima vratili usred sezone, dobili su nešto nijansiraniju sliku. Viktor je vrlo jednostavno rekao: "Ja sam pun", a priče o propasti turizma nazvao je uvijek istim tlapnjama. Martina, dugogodišnja iznajmljivačica iz Biograda, upozorila je na promjenu koja je važna za razumijevanje cijelog tržišta.
"Mislim da se ponovno stvara nepotrebna nervoza. Ljudi danas rezerviraju puno kasnije nego prije nekoliko godina i zato sve izgleda neizvjesnije. Ali ne možemo usred sezone govoriti da je godina izgubljena. Pravu sliku vidjet ćemo tek kada se podvuče crta na kraju godine", rekla je za Dnevno.
Sličnu stvar rekao je i ugostitelj iz Dalmacije: "Osjeti se da ljudi više razmišljaju prije nego potroše novac, ali to nije isto što i govoriti da gostiju nema."
Najvažnije pitanje više nije koliko je turista došlo, nego koliko su novca ostavili. U tom kontekstu, fiskalizirani računi ulaze u igru, ali upravo su oni ove godine stvorili veliku statističku zamku. Od 1. siječnja 2026. fiskalizacija se primjenjuje na sve obveznike u krajnjoj potrošnji bez obzira na način plaćanja, dok u ranijim godinama transakcijska plaćanja nisu bila obuhvaćena na isti način. Zbog toga Porezna uprava sama upozorava da podaci iz 2026. nisu u potpunosti usporedivi s prethodnim godinama.
Od 1. siječnja pa sve do 24. srpnja 2026. ukupni fiskalizirani promet na cijeloj razini zemlje bilježio je porast od čak 23,8 posto. Na prvi pogled spektakularan rezultat. Međutim, kada se podaci prilagode na usporedivu osnovicu koja isključuje novouključene transakcijske račune, rast se smanjuje na 6,5 posto. Udio transakcijskih plaćanja pritom je porastao s 1,5 na 15,3 posto.
Kada se radi o prehrambenim artiklima i pićima, razlika među dvjema bazama gotovo iščezava: prikazani rast od 11,1 posto na usporedivoj osnovi zapravo iznosi približno 10,7 posto. No treba uračunati i inflaciju. Ako je iznos na računu u restoranu ove godine veći za deset posto, to ne podrazumijeva automatski da je vlasnik restorana prodao deset posto više hrane i pića. Dio nominalnog porasta proizlazi iz povećanih cijena.
Tek kada se svi pokazatelji stave zajedno, dobiva se približno poštena slika. A ta analiza trenutno pokazuje da Hrvatska nema neuspješnu turističku sezonu. Za tvrdnju o katastrofi nema dovoljno čvrstih podataka. U isto vrijeme, to nije jednako tvrdnji da ne postoje problemi.
Postoji mogućnost da pojedina lokacija ima slabiji dio srpnja ili kolovoza, da neki iznajmljivači imaju više nepopunjenih dana, da određeni tip smještaja osjeća preveliku konkurenciju ili da ugostitelji imaju goste koji troše opreznije nego ranije. Sve navedeno može biti točno čak i ako Hrvatska na nacionalnoj razini završi godinu s pozitivnim rezultatom.
I vrijedi obrnuto. Kumulativni plus ne implicira da je svaki hotel popunjen, svaki apartman iznajmljen i svaki restoran ostvario veći realni promet. Turizam nije jedna brojka. Turistička godina 2026. zasad se održava, ali konačni obračun još nije izdan.
