Human Rights Watch pozvao je američki Kongres da blokira transfer vrijedan 256 milijuna dolara, upozoravajući na katastrofalne humanitarne posljedice za civile zbog zastarjelog i nepouzdanog oružja.
Međunarodna pravozastitna organizacija Human Rights Watch (HRW) objavila je u utorak, 11. kolovoza 2026., da je Turska službeno zatražila od Sjedinjenih Američkih Država dopuštenje za ponovni izvoz, odnosno transfer, više od 10 milijuna eksplozivnih kasetnih subminicija u Ukrajinu. Riječ je o oružju koje se desetljećima nalazi u turskim skladištima, a čija je licencna proizvodnja započela još 1987. godine.
Predloženi ugovor, vrijedan 256 milijuna američkih dolara, uključuje prodaju cjelokupnog turskog inventara od 12 višecijevnih lansera M270 te tri vrste kasetnog streljiva: 70 balističkih raketa M39 ATACMS, 2524 rakete M26 i 47.000 artiljerijskih projektila M509A1 kalibra 203 mm. Ukupan broj subminicija u ovom naoružanju premašuje 10 milijuna, a velik dio tog arsenala proizveden je prije više od tri desetljeća.
Zamjenica direktora HRW-a u Washingtonu, Nicole Widdersheim, oštro je kritizirala planirani transfer. "Prebacivanje zastarjelih kasetnih bombi u zonu sukoba stvara humanitarnu odgovornost prema civilima koja je tragično predvidiva", izjavila je Widdersheim. Naglasila je da je upravo utjecaj ovakvog, više od 30 godina starog, nepreciznog i nepouzdanog streljiva na civile motivirao 112 zemalja da ga zabrane potpisivanjem međunarodne Konvencije o kasetnom streljivu.
Widdersheim je apelirala na američki Kongres da djeluje. "Ove vrste kasetnog streljiva na zlu su glasu po tome što ne pogađaju svoje mete i ozljeđuju civile. Nikada se ne bi smjele koristiti. Kongres još uvijek može zaustaviti ovaj kratkovidni i opasni transfer", poručila je.
Prema pismu koje je State Department 6. kolovoza 2026. uputio Kongresu, američka vlada spremna je odobriti ovaj transfer. Visoki dužnosnik State Departmenta u pismu navodi da Turska "nastoji smanjiti svoje zalihe starijih obrambenih sredstava kako bi svoja financijska sredstva usmjerila na modernizaciju i održavanje postojećih sustava".
Što se tiče Ukrajine, isti dužnosnik objašnjava da "Ukrajina nastoji ojačati svoje ofenzivne i obrambene sposobnosti vatrene potpore dok pruža otpor ruskoj invaziji. Ukrajina već posjeduje streljivo istog ili u biti sličnog tipa."
Iako SAD nije potpisnik Konvencije o kasetnom streljivu, od 2009. godine u proračunu Ministarstva obrane na snazi je moratorij na njihov izvoz. Prethodna administracija predsjednika Joea Bidena zaobišla je ovaj moratorij između srpnja 2023. i listopada 2024. te izvršila najmanje sedam transfera kasetnog streljiva Ukrajini. Javnosti nije poznato je li administracija predsjednika Donalda Trumpa donijela sličnu odluku kako bi zaobišla ograničenja u ovom slučaju. Kongres ima mogućnost pregledati transfer i usvojiti Zajedničku rezoluciju o neodobravanju kako bi blokirao prodaju.
HRW podsjeća da su kasetne bombe po svojoj prirodi neselektivno oružje koje se ne može precizno ciljati i koje za sobom ostavlja velik broj neeksplodiranih subminicija, pretvarajući se u de facto protupješačke mine. Organizacija je još 2023. godine dokumentirala stotine ruskih kasetnih napada u najmanje 10 ukrajinskih oblasti.
Među potvrđenim slučajevima ističe se napad na željezničku stanicu u Kramatorsku 8. travnja 2022., kada je poginulo najmanje 58 civila, a više od 100 ih je ranjeno. Amnesty International dokumentirao je i višestruku rusku upotrebu kasetnog streljiva po stambenim četvrtima Harkiva, uključujući napad 15. travnja 2022. s najmanje devet poginulih i 35 ranjenih civila. Također, 25. veljače kasetna bomba pogodila je dječji vrtić u Ohtirki, usmrtivši troje civila, među kojima i jedno dijete.
S druge strane, Ukrajina je prilikom primanja američkih kasetnih bombi 2023. godine dala pismeno jamstvo da ih neće koristiti u naseljenim urbanim područjima te da će bilježiti mjesta upotrebe radi budućeg razminiranja. Prema istraživanju Ministarstva obrane SAD-a objavljenom 2026. godine, Ukrajina je poštivala ta ograničenja i nije koristila dobiveno streljivo u gusto naseljenim i gradskim zonama.
