U deset godina 35 puta više radnika iz Srbije u Hrvatskoj
Unatoč povremenim političkim napetostima i sigurnosnim upozorenjima, broj državljana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj kontinuirano raste, dosegnuvši gotovo 18 tisuća koncem srpnja.
Unatoč povremenim političkim napetostima i sigurnosnim upozorenjima, broj državljana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj kontinuirano raste, dosegnuvši gotovo 18 tisuća koncem srpnja.
Početkom ožujka 2026. javnost je bila iznenađena viješću da je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije svrstalo Hrvatsku u narančastu skupinu zemalja, preporučivši svojim građanima "putovanje u slučaju krajnje potrebe". Hrvatska se tada našla u društvu dvadesetak nestabilnih zemalja poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venezuele, kao jedina članica Europske unije s tom oznakom. Preporuka je glasila da se u nju ne putuje "osim ako to nije apsolutno neophodno".
Iako je kasnije, s manje pozornosti, Hrvatska vraćena u žutu skupinu s blažom preporukom o "putovanju uz dodatne mjere opreza", ostala je jedina zemlja EU-a koju službeni Beograd ne smatra posve sigurnom za svoje državljane. No, podaci o dolascima građana Srbije u Hrvatsku pričaju sasvim drugu priču.
Dok je Hrvatska na "semaforu" srbijanskog ministarstva još bila u narančastom, građani Srbije su u velikom broju nastavili dolaziti, bilo na odmor, bilo na sezonski rad. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od siječnja do lipnja 2026. Hrvatsku su posjetila 123.328 turista iz Srbije, koji su ostvarili 578 tisuća noćenja, čime su zauzeli jedanaesto mjesto po brojnosti.
Istovremeno, podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pokazuju da je u lipnju 15.863 državljana Srbije imalo odobren privremeni boravak i rad. Ukupno je do sredine godine u Hrvatsku na odmor i rad stiglo gotovo 140 tisuća građana Srbije.
Svježiji podaci MUP-a s kraja srpnja 2026. pokazuju da je ta brojka dodatno narasla. U Hrvatskoj je tada radilo 17.876 državljana Srbije, što ih čini drugom najbrojnijom skupinom stranih radnika. Od njih su brojniji jedino državljani Bosne i Hercegovine, kojih je oko dvije tisuće više, dok su na trećem mjestu Filipinci s otprilike dvije tisuće radnika manje.
Da je priljev radnika iz Srbije usko vezan uz turističku sezonu, potvrđuju i mjesečne brojke. Od ožujka, kada je izdana 5.871 radna dozvola, do srpnja se taj broj gotovo utrostručio.
Desetogodišnji trend rasta još je dojmljiviji. MUP-ovi podaci otkrivaju da je 2016. godine u Hrvatskoj bila tek 379 državljana Srbije s odobrenim privremenim boravkom radi rada. Godinu kasnije taj se broj udvostručio na 767. Iako za razdoblje od 2018. do 2020. nema javno dostupnih podataka, oni za 2021. pokazuju pravu eksploziju, čak 13.579 radnika, što je 35 puta više nego 2016. godine.
Uspon se nastavio: 2022. zabilježeno je 19.127 izdanih dozvola, 2023. godine 24.028, a rekordna je bila 2024. s 27.988 dozvola. Prošle, 2025. godine, zabilježen je blagi pad na 24.278, čime se broj vratio na razinu iz 2023. U proteklih pet godina, ukupan broj državljana Srbije na privremenom boravku i radu u Hrvatskoj porastao je za 78 posto.
Iako su državljani BiH tradicionalno najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj, njihova dominacija polako slabi. Dok ih je 2023. radilo 38.236, prošle godine ta je brojka pala na 32.355. Za petama su im radnici iz Nepala, kojih je 2025. radilo 31.708, samo 517 manje. Za usporedbu, 2016. godine u Hrvatskoj je radilo tek sedam Nepalaca i deset Filipinaca. Deset godina kasnije, Nepalaca s dozvolom ima 31.708, a Filipinaca 17.629.
