U Hrvatskoj radi 155.000 stranih radnika
Broj izdanih radnih dozvola pao je 7,5 posto u odnosu na lani, ali potrebe za radnom snagom i dalje su velike u gotovo svim sektorima.
Broj izdanih radnih dozvola pao je 7,5 posto u odnosu na lani, ali potrebe za radnom snagom i dalje su velike u gotovo svim sektorima.
U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno oko 155.000 stranih radnika, a najviše ih dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Filipina. Podaci su to koje je u utorak, 18. kolovoza 2026., iznio ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, dok je istovremeno zabilježen pad broja novih radnih dozvola od 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine, približno 106.000 dozvola za boravak i rad izdano je stranim državljanima. Pritom je gotovo prepolovljen broj dozvola za novo zapošljavanje, kojih je ove godine izdano 41.716, dok je porastao broj produljenja postojećih i sezonskih dozvola.
Lončar je za HRT objasnio da je smanjenje broja izdanih dozvola povezano s mogućnošću produljenja postojećih radnih dozvola te sezonskim karakterom hrvatskog gospodarstva.
"S obzirom da je Hrvatska izložena turističkoj djelatnosti i sezonalnosti, da smo omogućili i fleksibilnije zapošljavanje osoba koje rade u sezoni, tako da imamo broj od 155 tisuća danas zaposlenih. I moram reći da smo smanjili broj izdanih radnih dozvola jer smo omogućili i korištenje instituta produženja radnih dozvola", rekao je Lončar.
Najviše stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, njih oko 19.500. Nakon toga dolazi Srbija s više od 17.800 radnika, a zatim Filipini s otprilike 15.700. Značajan broj radnika dolazi i iz Nepala, Sjeverne Makedonije i Indije.
Kad je riječ o sektorima, najviše je dozvola izdano za rad u turizmu i ugostiteljstvu, više od 43.500. U građevinskom sektoru izdano je oko 27.000 dozvola, u industrijskom oko 12.000, u prometu i komunikacijama preko 6.500, dok je u trgovini nešto više od 6.300.
Po broju zaposlenih stranih radnika na prvom je mjestu Zagrebačka županija. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, što potvrđuje snažnu povezanost s turističkim i obalnim područjima.
Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Antun Trojnar za HTV je izjavio da je nedostatak radnika i dalje jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva.
"Potrebe su velike, a povećane su potrebe u skoro svim sektorima", rekao je Trojnar.
Najveća potreba za radnicima je u građevini, industriji, proizvodnji i transportu, a sve više nedostaje radne snage i u uslužnim djelatnostima. Trojnar ističe da strani i sezonski radnici uglavnom služe kao dopuna postojećoj radnoj snazi, a poslodavci posebno cijene one koji već imaju iskustvo.
"Pokazali su se jako dobri radnici iz Filipina i zato je taj veliki broj radnika koji nam dolazi iz Filipina, ali i iz ostalih zemalja", dodao je Trojnar.
Mali obrtnici često ulažu vrijeme i novac u obuku radnika, a zatim ih izgube jer prijeđu u veću tvrtku. Zbog toga su u Hrvatskoj obrtničkoj komori pozdravili zakonske izmjene koje omogućuju produljenje radnih dozvola s jedne na dvije godine.
"Upravo zato smo i pozdravili ovaj zakon da nam se povećaju radne dozvole, da nisu više godinu za godinu, nego na dvije godine", rekao je Trojnar.
Također je istaknuo da su se razlike u plaćama između Hrvatske i dijela zapadne Europe smanjile, te da je odlazak domaćih radnika u Njemačku, Austriju i Italiju danas manje izražen nego prije. Kako je rekao, cijena rada u Hrvatskoj u nekim sektorima već je gotovo jednaka onoj u tim zemljama kada se uspoređuje isti broj radnih sati.
Unatoč velikoj ovisnosti o uvozu radne snage, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je oko 62.000 nezaposlenih. Iz HZZ-a navode da je cilj uključiti što veći dio njih na tržište rada. U posljednjih deset godina, za mjere aktivne politike zapošljavanja izdvojeno je oko 1,5 milijardi eura, a među najtraženijim mjerama bila je potpora za samozapošljavanje.
