Gradina Slanje, Stari Gradec prostire se na 12,5 hektara i okružena je bedemima visokim do 14 metara, a dio je jedinstvenog arheološkog krajolika starijeg željeznog doba u Varaždinskoj županiji.
Najveća prapovijesna gradina u Hrvatskoj, Slanje, Stari Gradec, predstavljena je javnosti u petak, 31. srpnja 2026. godine. Smještena na sjevernim obroncima Kalnika, između Vinograda Ludbreških i Slanja, ova monumentalna utvrda iz starijeg željeznog doba svojim dimenzijama nadmašuje i neke od najpoznatijih hrvatskih srednjovjekovnih utvrda.
Prema izvještaju Tportala, lokalitet su obišli župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te voditelj arheoloških istraživanja dr. sc. Saša Kovačević, viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju u Zagrebu. Prisutni su bili i ravnateljica Centra za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije, CUKUR Sandra Malenica te načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ, piše Prigorski.
Dr. sc. Saša Kovačević istaknuo je kako su dimenzije lokaliteta iznenadile i arheološku struku. "Imamo 14 metara visoke bedeme iza sebe, u opkopu smo sjeveroistočnog dijela gradine koja se proteže na 12,5 hektara, dakle veličine Kninske tvrđave koja je najveća srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj", rekao je Kovačević za Tportal.
Za usporedbu, kako navodi Prigorski, Grebengrad, jedna od najvećih srednjovjekovnih utvrda sjeverozapadne Hrvatske, zauzima svega oko pola hektara. Uz samu gradinu nalazi se i nekropola pod tumulima iz starijega željeznog doba, koja arheolozima zasad predstavlja veliku enigmu.
Kovačević je naglasio da Slanje nije izoliran lokalitet, već dio istog kulturnog krajolika kojem pripadaju i iznimno važna nalazišta u Jalžabetu i Martijancu. "Gomila u Jalžabetu je tu sad već odmakla daleko, u Martijancu se nalazi još jedno veliko naselje od 40 hektara s opet prekrasnom nekropolom pod tumulima. To su neke stvari koje nas čekaju", kazao je za Tportal.
Institut za arheologiju istraživanjima pristupa holistički, planirajući uz iskopavanja istodobno i zaštitu te buduću prezentaciju nalazišta. "Naš posao ne završava samim arheološkim istraživanjem. Već od početka razmišljamo o zaštiti lokaliteta, njegovu očuvanju i budućoj prezentaciji javnosti, kako bi se njegova vrijednost dugoročno sačuvala i približila ljudima", rekao je Kovačević za Prigorski.
Ministar Damir Habijan ocijenio je kako razmjeri gradine u Slanju nadmašuju očekivanja te da predstavljaju ogroman potencijal za razvoj kontinentalnog turizma. "Sama činjenica da govorimo o lokalitetu površine oko 12,5 hektara dovoljno govori koliko je posla još pred arheolozima, ali istodobno i koliki se prostor otvara za stvaranje nove turističke ponude ovoga kraja", izjavio je Habijan za Prigorski.
Dodao je kako ovakvi lokaliteti nisu važni samo za Varaždinsku županiju ili sjever Hrvatske, već s obzirom na vrijednost i koncentraciju na tako malom prostoru, mogu imati značaj i u europskom kontekstu. Projekti će, poručio je, imati potporu Ministarstva i Vlade.
Župan Anđelko Stričak podsjetio je da suradnja Varaždinske županije i Instituta za arheologiju traje od 2016. godine, kada su započela istraživanja u Jalžabetu, gdje je otkrivena grobnica vladara istočnohalštatske kulture. Nakon Jalžabeta uslijedila su istraživanja u Martijancu, a sada i u Slanju.
"S nestrpljenjem čekamo daljnje arheološke nalaze, da vidimo na koji način su na ovom području živjeli tadašnji stanovnici. Govorimo o petom-šestom-sedmom stoljeću prije nove ere", rekao je Stričak za Tportal. Županija je pripremila dokumentaciju za obnovu grobnice u Jalžabetu i izgradnju interpretacijskog centra.
Upravo s ciljem sustavnog istraživanja i prezentacije baštine osnovan je Centar za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije, CUKUR. "Ondje gdje je to moguće, želimo u tu priču uključiti i lokalno stanovništvo, njihove proizvode, tradiciju i djelatnosti, kako bi kulturna baština postala dodatna vrijednost i snažan poticaj razvoju ovoga kraja", poručio je Stričak za Prigorski.
Načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ najavio je razvoj Interpretacijskog centra Slane vode, nedaleko od lokaliteta, gdje se žele povezati i objediniti sva nalazišta u kvalitetan turistički proizvod. "Slane vode kroz povijest su bile važna predispozicija za naseljavanje ovoga prostora. Stoga nije slučajnost da danas upravo ovdje pronalazimo tako velik broj vrijednih arheoloških lokaliteta", zaključio je Nađ za Prigorski.
