Prema izvješću Global Wealth Report 2026., Hrvatska je od početka 2020. do kraja 2025. zabilježila treći najveći rast realnog prosječnog bogatstva po odrasloj osobi među 56 praćenih tržišta, no stručnjaci upozoravaju da to ne znači automatski i bolji životni standard građana.
Hrvatska se našla na trećem mjestu u svijetu po rastu realnog prosječnog bogatstva po odrasloj osobi u razdoblju od početka 2020. do kraja 2025. godine, pokazalo je najnovije izvješće švicarske banke UBS pod nazivom Global Wealth Report 2026. Povećanje je doseglo 29 posto, a ispred Hrvatske su bile samo Južna Koreja i Rusija.
UBS u svom istraživanju prati ukupno 56 tržišta koja zajedno predstavljaju više od 92 posto ukupnog svjetskog bogatstva. U tom razdoblju, Južna Koreja je imala rast preko 55 posto, Rusija 37 posto, Hrvatska 29 posto, dok je Norveška s 27 posto bila četvrta. UBS koristi vrijednosti u lokalnoj valuti koje su prilagođene inflaciji, pa se ne radi samo o pukom nominalnom povećanju vrijednosti imovine.
Važno je odmah objasniti što ovaj podatak ne znači. Hrvatska nije treća najbogatija zemlja na svijetu. Ona je treća po stopi rasta realnog prosječnog bogatstva po odrasloj osobi između 2020. i kraja 2025. godine, među zemljama i tržištima obuhvaćenim istraživanjem.
Osobno bogatstvo ne odnosi se isključivo na novac na računu ili visinu plaće. U izračun su uključena financijska i nefinancijska sredstva, poput nekretnina, ulaganja i druge imovine, uz oduzimanje dugova kućanstava. Stoga ovaj rezultat ne treba povezivati s životnim standardom ili mjesečnim primanjima građana.
UBS i sam upozorava da prosječno bogatstvo može prikrivati velike razlike unutar stanovništva. Nekoliko izrazito bogatih osoba može znatno podići prosjek, pa se uz njega promatra i medijalno bogatstvo, odnosno vrijednost gdje polovica odraslih ima više, a polovica manje imovine.
Globalno je osobno bogatstvo samo tijekom 2025. poraslo 10,8 posto, najbrže od 2017. godine. UBS ističe snažna financijska tržišta i rast vrijednosti nefinancijske imovine kao ključne čimbenike, ali upozorava da korist od tog rasta nije jednako raspoređena.
Ipak, za Hrvatsku je to podatak koji vrijedi pažnje. Tijekom šest godina, uključujući pandemiju, inflacijski šok i velike geopolitičke nemire, realno prosječno bogatstvo po odrasloj osobi poraslo je za 29 posto. Taj rezultat zaista svrstava Hrvatsku među vodeće u analiziranom svijetu. Međutim, prava slika standarda građana postaje jasna tek kada se nakon prosjeka postavi drugo pitanje: koliko je tog rasta zapravo došlo do prosječnog hrvatskog kućanstva?
