Ukrajina nemoćna pred balističkim raketama: U srpnju oboreno samo 15 posto
Broj ubijenih civila porastao je za 37 posto, a Kijev očajnički traži presretačke rakete. Rusija istovremeno intenzivira napade na logističku infrastrukturu.
Broj ubijenih civila porastao je za 37 posto, a Kijev očajnički traži presretačke rakete. Rusija istovremeno intenzivira napade na logističku infrastrukturu.
Ukrajinska protuzračna obrana suočava se s ozbiljnim nedostatkom ključnih presretačkih raketa, što je dovelo do dramatičnog porasta civilnih žrtava. Prema podacima ukrajinskih zračnih snaga, tijekom 2026. godine oboreno je samo oko 15 posto balističkih raketa koje je ispalila Rusija. Za usporedbu, stope presretanja dronova i krstarećih raketa i dalje su visoke, često između 70 i 90 posto.
Posljedice su razorne. Ujedinjeni narodi izvještavaju o porastu broja ubijenih civila za 37 posto. Danielle Bell, voditeljica UN-ove promatračke misije u Ukrajini, opisala je situaciju kao "alarmantan eskalacijski trend" uzrokovan sve češćom upotrebom visokoučinkovitog oružja u gusto naseljenim područjima.
Središnji problem je kronični manjak raketa za sustav Patriot, točnije inačice PAC-3 optimizirane za obaranje balističkih projektila. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je za američki medij Axios izjavio da zemlja do zime treba 300 presretačkih raketa. Taj je cilj, međutim, prema procjenama stručnjaka nerealan.
Samo 14 zemalja svijeta koristi PAC-3 rakete, a niti jedna od proizvođača Lockheed Martina nije dobila pravu proizvodnu licencu. Sve su ovisne o isporukama iz SAD-a, čije su zalihe ozbiljno smanjene. Think tank Vijeće za strateške i međunarodne studije (CSIS) procjenjuje trenutne američke zalihe na oko 800 komada, što je pad s približno 2300 prije rata s Iranom. Prošle godine u SAD-u je proizvedeno 620 presretačkih raketa, pa bi vraćanje zaliha na prijeratnu razinu trajalo dvije i pol godine. Iako se proizvodni kapaciteti značajno proširuju, prve isporuke očekuju se tek 2028. godine.
Sigurnosni stručnjak Fabian Hoffmann još je procijenio da Ukrajini za zaštitu treba oko 140 PAC-3 raketa mjesečno. Njegov ukrajinski kolega Mykola Bielieskov upozorava da bi, izostane li snažnija podrška partnera u gađanju ruskih lansirnih rampi i proizvodnih pogona, civilno stanovništvo moglo platiti "užasnu cijenu".
Dugoročno rješenje mogao bi donijeti europsko-ukrajinski projekt protuzračne obrane "Freyja", no on je tek u povojima. Prva testna faza planira se za 2027. godinu, a do pune operativnosti moglo bi proći nekoliko godina.
Rusija je, prema podacima portala Militarny, samo u prvoj polovici ispalila dvije trećine svoje godišnje proizvodnje raketa Zirkon te više od jedne mjesečne proizvodnje drugih balističkih raketa. Za Ukrajinu to znači nadu da bi Rusiji moglo ponestati projektila, ali i nastavak razornih napada.
U noći na 8. 2026. ruske su snage izvele novi niz udara na logističke i proizvodne objekte diljem zemlje. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je pogođena tvornica "Kijev-111", gdje se proizvode komponente za krstareće rakete "Flamingo", te skladište goriva tvrtke "Grandterminal", ključno za opskrbu ukrajinskih snaga na istoku.
Iako nije bilo moguće vizualno potvrditi sve pogotke, požari su zabilježeni na području logističkog centra "MLP-Čajka" i skladišta asfaltno-betonskog pogona na jugu Kijeva. U Černigovskoj oblasti napadnuta su skladišta u Pryluckom kombinatu namještaja, za koja se sumnja da su korištena za vojne potrebe. U Sumskoj oblasti dronovi Geran pogodili su najmanje jednu lokomotivu kod naselja Burinja na ruti Sumi-Kijev, što je dio šireg trenda napada na željezničku infrastrukturu koji je već uzrokovao kašnjenja vlakova diljem Ukrajine od više od 12 sati.
