Ukrajina udara sve dublje, ali Putin ne popušta
Dok Kijev razvija vlastito oružje i napada rusku infrastrukturu, Moskva proizvodi više projektila nego što Zapad može presresti, a ruski predsjednik odbija primirje.
Dok Kijev razvija vlastito oružje i napada rusku infrastrukturu, Moskva proizvodi više projektila nego što Zapad može presresti, a ruski predsjednik odbija primirje.
Rat u Ukrajini ušao je u novu, opasniju fazu u kojoj obje strane sve više koriste dalekometno oružje za napade duboko na teritoriju protivnika. Iako je početkom ljeta zavladao optimizam zbog pojačanih ukrajinskih udara na ciljeve u Rusiji, nova stvarnost donosi ozbiljne izazove za Kijev. Ukrajinske zalihe projektila za protuzračnu obranu ozbiljno su iscrpljene, što otežava zaustavljanje ruskih raketnih napada, a predstojeća zima prijeti novom eskalacijom razaranja.
Prema pisanju The Independenta, Rusija trenutačno proizvodi znatno više projektila nego što kolektivni Zapad proizvodi sredstava za njihovo presretanje. Nedostatak presretača, posebno za ključne sustave Patriot, već je dobro poznat problem. Zbog toga je Moskva intenzivirala upotrebu balističkih projektila u velikim napadima koje Kijev katkad nema mogućnosti oboriti.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su američki projektili, među kojima i presretači za Patriot sustav, tijekom američkog sukoba s Iranom iskorišteni u količinama koje su znatno veće od onih koje su dostavljene Ukrajini. Prema nekim izvješćima, čak su i američke zalihe dalekometnih projektila sada gotovo iscrpljene. Premda je vijest o mogućem odobrenju domaće izrade Patriot sustava u Ukrajini potaknula nadu, ona je ubrzo nestala kada se uvidjelo koliko bi vremena trebalo da takva proizvodnja počne donositi stvarne rezultate.
Upravo su oklijevanje zapadnih saveznika da Ukrajini osiguraju streljivo u značajnijim količinama i ograničenja na uporabu oružja prisilili Kijev da ubrzano razvija vlastite sposobnosti za napade duboko unutar Rusije. To što Ukrajina sada sama proizvodi svoje oružje znači da više nije dužna stranim saveznicima objašnjavati kako ga koristi. Na taj način uklonjena su neka od ograničenja koja su ranijih godina sprječavala Ukrajinu u udarima na rusku naftnu industriju.
Samostalna proizvodnja oružja omogućila je Ukrajini da se u ratu pokaže kao neovisan sudionik koji sam odlučuje i postavlja vlastite uvjete za okončanje sukoba. U najnovijoj kampanji Kijev je dio fokusa svojih napada prebacio s naftnih rafinerija na skladišta tvrtke Wildberries, ruske internetske platforme za online maloprodaju preko koje se obavlja više od polovice svih online maloprodajnih narudžbi u Rusiji. Skladišta koja su se neočekivano lako zapalila sadržavala su robu mnogih tvrtki, ali i vojne zalihe namijenjene ruskim vojnicima na frontu.
Napadi na Wildberries imaju i širi učinak jer dodatno povećavaju pritisak na rusko gospodarstvo. Rusija je poduzela mjere kako bi ublažila krizu s gorivom izazvanu ranijim ukrajinskim, kako ih autor članka naziva, "kinetičkim sankcijama" protiv naftne industrije. Time su djelomično ublažene nestašice i golemi redovi na benzinskim postajama, no te mjere ne mogu poništiti rast inflacije koji dodatno pogađa građane i tvrtke diljem zemlje.
Uz gospodarski, postoji i snažan psihološki učinak. Rusi sada iz prve ruke vide da njihova zemlja nije u stanju zaštititi njihove firme i infrastrukturu od države koja je meta ruske agresije. Snimke građana koji na društvenim mrežama komentiraju manjak benzina ili požare u skladištima često su pune nevjerice i psovki.
Ukrajinska kampanja može imati i tragične posljedice. Ranije ovog tjedna, ukrajinski projektili pogodili su rusko turističko naselje na plaži na Crnom moru, pri čemu je poginulo sedam osoba, među njima i troje djece. Iako nezadovoljstvo među ruskim narodom raste, bit će potrebno mnogo više da se one u Kremlju uvjeri da su troškovi rata veći od njegovih dobitaka.
Ruski čelnik Vladimir Putin već je javno odbacio upozorenja visokih dužnosnika iz bankarstva i ekonomije da rat stavlja rusko gospodarstvo pod nepodnošljiv pritisak. Tijekom 2025. godine više je puta odbio uvjete za prekid vatre koje je američki predsjednik Donald Trump pokušao nametnuti Ukrajini. Za sada izgleda da Putin i dalje vjeruje kako Rusija može više dobiti nastavkom rata i uništavanjem vlastitog naroda i ekonomije u pokušaju da pokori Ukrajinu, nego zamrzavanjem sukoba i zadržavanjem osvojenih teritorija.
Rusko vodstvo pritom mora uzeti u obzir i mogućnost budućih mirovnih pregovora s Ukrajinom koja bi, ako Moskva prekrši eventualni prekid vatre, mogla po vlastitom nahođenju ponovno napadati ciljeve duboko u Rusiji. Najnovija faza rata za Ukrajinu donosi određene ohrabrujuće znakove, ali nitko ne bi trebao pretpostaviti da ona predstavlja prečac prema završetku ruske ofenzive, koja je započela u veljači 2022. godine i koju rusko vodstvo i dalje naziva "specijalnom vojnom operacijom".
