Ukrajinski dronovi sada sami pronalaze metu
Tehnologija 'zaključavanja mete' omogućuje nastavak napada i nakon što rusko elektroničko ratovanje prekine signal, a Zelenski paralelno gradi novu regionalnu inicijativu
Tehnologija 'zaključavanja mete' omogućuje nastavak napada i nakon što rusko elektroničko ratovanje prekine signal, a Zelenski paralelno gradi novu regionalnu inicijativu
Ukrajina na bojištu koristi bespilotne letjelice koje mogu nastaviti let i pogoditi cilj čak i kada rusko elektroničko ratovanje potpuno prekine vezu s ljudskim operaterom. Riječ je o tehnologiji "zaključavanja mete" koja se, prema pisanju Business Insidera, pokazala iznimno korisnom u uvjetima stalnog ometanja signala.
Dmytro "Liber" Zhluktenko, bivši operater dronova i analitičar u 413. pukovniji bespilotnih sustava "RAID", za Business Insider je objasnio da mnogi ukrajinski dronovi koriste upravo tu mogućnost. "Prilično je korisno", rekao je, dodajući kako je autonomija koja omogućuje dronu da "odradi ostatak posla jednostavno odlična".
Sposobnost zaključavanja mete koristi se na sustavima poput drona Hornet tvrtke Perennial Autonomy. Zhluktenko navodi da dron komunicira s operaterom putem Starlink terminala, no oštri zaokreti i agresivni manevri ponekad prekidaju tu vezu. U takvim trenucima, tehnologija preuzima kontrolu.
Neki sustavi, kako je opisao Zhluktenko, "mogu se sami kretati i letjeti rutom bez ljudskog unosa" uspoređujući slike s kamera s pohranjenim satelitskim kartama. Ipak, naglasio je da svi trenutno raspoređeni sustavi na bojištu "imaju čovjeka u petlji u vrlo značajnoj mjeri".
Rani oblik ove tehnologije primijećen je još u lipnju 2025. godine tijekom operacije Spiderweb. Ukrajinske snage tada su izvele napad u kojem su dronovi, dovezeni kamionima blizu ruskih baza, pogodili 41 ruski zrakoplov. Prema navodima Business Insidera, kada su neki dronovi izgubili signal, koristili su umjetnu inteligenciju za nastavak unaprijed planiranom rutom i automatsku aktivaciju bojnih glava po pronalasku ciljeva.
Ukrajinsko ministarstvo obrane istaknulo je rad tvrtke F-Drones i njezinog drona LITAVR, koji ima automatski sustav terminalnog navođenja. "Identificira metu i autonomno vodi dron do udara", objasnili su iz ministarstva. "Tijekom završne faze leta, operater kontrolira samo brzinu, dok se sve ostale funkcije izvode automatski."
Mykyta Rozhkov, glavni direktor poslovnog razvoja ukrajinskog proizvođača dronova i oružja Frontline Robotics, za Business Insider je kazao da mnogi dronovi već mogu autonomno navigirati prema ciljevima koje su identificirali operateri. "Potrebna vam je određena razina autonomije da biste to postigli", izjavio je.
Tvrtka The Fourth Law proizvodi TFL-1 modul za terminalno navođenje koji se može pričvrstiti na različite tipove dronova, omogućujući im da dovrše napad i nakon gubitka veze. U lipnju 2026. ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je jedna tvrtka razvila tehnologiju koja automatizira 95% ciklusa angažmana presretačkog drona.
Bivši ministar obrane Mykhailo Fedorov još je u ožujku 2026. poručio: "U modernom ratovanju moramo pobijediti Rusiju u svakom tehnološkom ciklusu. Umjetna inteligencija jedno je od ključnih područja ovog natjecanja." Dodao je kako "budućnost ratovanja pripada autonomnim sustavima", a zadatak je povećati autonomiju dronova kako bi brže otkrivali mete i analizirali situaciju.
Agris Kipurs, izvršni direktor latvijskog proizvođača dronova Origin Robotics koji isporučuje Ukrajini, za Business Insider je naglasio važnost autonomije za manje vojske. "Nemamo brojnost u pješaštvu", rekao je. Brave1, ukrajinska vladina platforma za obrambene tehnologije, ocijenila je da je autonomno otkrivanje i uništavanje ciljeva "ključno za očuvanje resursa i povećanje borbene učinkovitosti".
Bohdan Sas, predsjednik i suosnivač ukrajinske obrambene tvrtke Buntar Aerospace, pojasnio je za Business Insider da su neke tvrtke uspjele "automatizirati neke jednostavne zadatke", poput konačnog preuzimanja mete. Frontline Robotics očekuje da će u roku od 12 mjeseci postići "ne potpuno autonomne, ali prilično autonomne operacije robota u stvarnim borbenim uvjetima", rekao je Rozhkov.
Paralelno s tehnološkim napretkom na bojištu, predsjednik Volodimir Zelenski 3. kolovoza 2026. najavio je pokretanje Karpatske inicijative, novog formata suradnje koji okuplja zemlje povezane Karpatskim planinama. "Pokrenuli smo trag Karpatske inicijative. Zašto se pojavila ova ideja? Jer nisu sve zemlje spremne ojačati nas oružjem, ali žele stati uz nas na humanitarnom i sigurnosnom planu te u ekonomskoj sferi", napisao je Zelenski na Twitteru.
Inicijativa uključuje Ukrajinu, Rumunjsku, Austriju, Srbiju, Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku. "Ovo nije samo o ukrajinskim Karpatima", naglasio je Zelenski, dodajući da je ideju predstavio predsjednicima Europskog vijeća i Europske komisije koji su je "vrlo dobro prihvatili". Format bi trebao biti službeno pokrenut na jesen, a obuhvaćat će programe financiranja, turizma, ekonomije i sigurnosti.
Zelenski je istog dana govorio i o Putinovoj "zagonetki" ponovnog sastavljanja onoga što se već raspalo, ističući važnost neovisnosti bivših sovjetskih republika. "Putinova zagonetka je ponovno sastaviti ono što se već raspalo. Što su zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza jače i neovisnije, to će mu biti teže. Ukrajina je ključni dio u toj zagonetki", poručio je.
