Usred ljetnih vrućina na Velebitu još snijega
Više od 50 speleologa iz pet zemalja istraživalo je podzemlje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, dokumentirajući stalni led star i do 3000 godina.
Više od 50 speleologa iz pet zemalja istraživalo je podzemlje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, dokumentirajući stalni led star i do 3000 godina.
Dok veći dio Hrvatske ovih dana bilježi ljetne vrućine, na Sjevernom Velebitu postoje mjesta na kojima se snijeg zadržao i usred kolovoza. Duboki snijeg i hladnoća koji izviru iz Hajdučkih kukova oblikovali su jedinstvene mikroklimatske prilike, a u tom području trenutačno se privodi kraju velika međunarodna speleološka akcija koja je privukla preko 50 istraživača špilja iz Hrvatske i drugih zemalja.
Glavni ciljevi ekspedicije u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit bili su inventarizacija i istraživanje speleoloških objekata, s posebnim naglaskom na dokumentiranje i praćenje stalnog leda prisutnog u velikom broju velebitskih jama. Prema ranijim analizama, starost tog leda procjenjuje se na 400 do čak 3000 godina, pa on stoga čini dragocjen prirodni arhiv koji bilježi povijesne promjene na tom terenu kroz stoljeća.
Tijekom istraživanja, speleolozi su uočili različite fenomene, uključujući kako duboke jame utječu na površinske ekosustave, te promjene u mikroklimi pod zemljom i kretanje trajnog leda. Skupljeni nalazi ukazuju da su zime na Sjevernom Velebitu i dalje vrlo oštre, a prošle zime izmjerene su temperature oko -22 Celzijeva stupnja, što pogoduje održavanju hladnih mikroklimatskih uvjeta unutar jama.
Unatoč tome što iz pojedinih dubokih jama i tijekom ljeta struji toliko hladan zrak da se na površini Hajdučkih kukova snijeg zadržava i u kolovozu, podzemlje Sjevernog Velebita nije zaštićeno od posljedica klimatskih promjena. U mnogim istraženim jamama, speleolozi su primijetili varijacije u trajnom ledu: na nekim mjestima razina se snizila, dok je u drugim jamama led potpuno nestao.
Upravo dugoročno praćenje takvih promjena može pružiti vrijedne podatke o tome kako promjene klime na površini utječu na osjetljive podzemne ekosustave, navodi se u izvještaju ekspedicije.
Razmjeri ovogodišnje ekspedicije su impresivni. Na ekspediciji je bilo prisutno 51 speleolog koji su dolazili iz deset različitih speleoloških organizacija smještenih u Hrvatskoj, Austriji, SAD-u, Portugalu te Bosni i Hercegovini. Istraženo je ukupno 33 speleološka objekta, odnosno jame, s ukupnom istraženom dubinom od približno 1100 metara, a istovremeno su ažurirani podaci o objektima koji su ranije bili istraženi.
Voditeljice ove ekspedicije bile su Ema Buljan i Olga Jerković Perić, koje su djelovale u okviru Speleološkog odsjeka PDS Velebit te Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, a cijeli pothvat je imao potporu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Financijsku potporu pružili su JANAF d.d. i KONČAR d.d.
Dobiveni rezultati trebali bi doprinijeti boljem razumijevanju veze između klimatskih promjena i podzemnih te nadzemnih ekosustava jednog od prirodno najbogatijih područja Hrvatske. Materijali poput podataka, fotografija i dokumentacije prikupljeni tijekom ekspedicije moći će se koristiti i za stvaranje edukativnih materijala za formalno i neformalno obrazovanje.
