Protekli vikend na hrvatskim prometnicama pokazao je svu težinu problema sigurnosti u prometu. Hrvatska policija je tijekom pojačanog nadzora, od 31. srpnja do 2. kolovoza, utvrdila ukupno 6.181 prometni prekršaj. Brojke otkrivaju zabrinjavajuću razinu svjesnog ignoriranja prometnih propisa, pri čemu se ističu ekstremni slučajevi prebrze vožnje i teške alkoholiziranosti.
Rekordne brzine i opijeni za volanom
Najdrastičniji primjer neodgovornosti zabilježen je u Međimurskoj županiji, gdje je jedan vozač jurio nevjerojatnih 237 kilometara na sat. Istovremeno, na području Splitsko-dalmatinske županije, drugom je vozaču izmjerena koncentracija alkohola u krvi od 3,49 promila. Pri toj razini alkoholiziranosti, upravljanje vozilom predstavlja potpuni gubitak kontrole i izravnu prijetnju životu.
Ukupno su evidentirane 582 vožnje pod utjecajem alkohola. Najviše alkoholiziranih vozača, njih čak 193, zatečeno je upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S druge strane, rekorder po broju prekoračenja brzine je Policijska uprava zagrebačka, gdje je zabilježeno 333 takva prekršaja, što je dio ukupnih 2.272 prekoračenja diljem zemlje.
Profil nesavjesnog vozača i ostali prekršaji
Posebno zabrinjava podatak da su najveći broj prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola počinili vozači u dobi od 31 do 40 godina. U toj dobnoj skupini zabilježen je 151 slučaj, a najčešća izmjerena koncentracija alkohola bila je između 0,51 i 1 promila. Osim alkohola i brzine, policija je utvrdila i 549 slučajeva nekorištenja sigurnosnog pojasa te je 315 vozača zatečeno kako nepropisno koristi mobitel tijekom vožnje.
Ponavljači i hitni postupci
Tijekom vikenda zaustavljeno je i deset ponavljača najtežih prometnih prekršaja. Zbog opasnosti koju predstavljaju, sedmorica su zadržana u posebnim prostorijama, a protiv osmorice je pokrenut žurni postupak uz prijedlog izricanja najviših mogućih kazni. Ovakve mjere ukazuju na to da se radi o vozačima koji unatoč prijašnjim sankcijama i dalje grubo krše zakon.
Krvavi bilans vikenda
Posljedice neodgovornog ponašanja su tragične. U istom razdoblju dogodilo se 88 prometnih nesreća u kojima su osobe ozlijeđene ili poginule. Jedna je osoba izgubila život, 23 ih je zadobilo teške tjelesne ozljede, a ukupan broj stradalih popeo se na 128. Ove brojke jasno demantiraju tezu da se prometne nesreće događaju slučajno, već su izravna posljedica svjesnih i opasnih odluka pojedinaca za upravljačem.