Virus Zapadnog Nila stigao u Beograd
Prisutnost genoma virusa potvrđena je u komarcu ulovljenom na Čukarici, a Srbija je ranije ovog mjeseca zabilježila prva dva slučaja oboljenja od groznice Zapadnog Nila.
Prisutnost genoma virusa potvrđena je u komarcu ulovljenom na Čukarici, a Srbija je ranije ovog mjeseca zabilježila prva dva slučaja oboljenja od groznice Zapadnog Nila.
U komarcu uhvaćenom na području beogradske gradske općine Čukarica potvrđena je prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, doznaje se iz izvješća koje prenosi Nova.rs, a na koje se poziva N1 Hrvatska. Pozitivan nalaz utvrđen je kod komarca iz roda Culex, objavio je laboratorij Sektora "Gradska čistoća" za ekologiju i unapređenje životnog okoliša.
Zaraženi komarac ulovljen je na Ranžirnom kolodvoru "Železnik" unutar općine Čukarica. Uzorak je obrađen metodom Real-time PCR, stoji na internetskoj stranici poduzeća čije ekipe gotovo svakodnevno provode tretmane suzbijanja komaraca na terenu.
Stanovništvu je upućen apel da se odgovorno ponašaju, obavezno koriste repelente i zaštitne mrežice te da izbjegavaju boravak na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca, od 19 do 24 sata.
"Sektor za ekologiju i unapređenje životnog okoliša nastavit će svakodnevno pratiti brojnost komaraca na području svih beogradskih općina, kao i provoditi mjere suzbijanja komaraca", objavili su iz tog sektora.
Institut za javno zdravstvo Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut" objavio je 6. kolovoza 2026. da su u Srbiji ove godine zabilježena prva dva slučaja groznice Zapadnog Nila. Oboljeli su s područja Beograda, u dobi od 75 i 82 godine, a hospitalizirani su na Klinici za infektivne i tropske bolesti zbog razvoja neuroinvazivnog oblika bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je krajem srpnja 2026. na pojačan oprez nakon što je u južnoj Europi zabilježeno nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila. Prema WHO-u, virus se uglavnom širi između komaraca i ptica, no zaraženi komarci mogu ubosti i zaraziti ljude, najčešće u razdoblju od srpnja do rujna.
Institut Roberta Kocha (RKI), njemačka ustanova za kontrolu i prevenciju bolesti, navodi da većina zaraženih uopće ne primijeti da nosi virus. Zbog toga istraživači pretpostavljaju da postoji znatan broj neprijavljenih slučajeva. U težim oblicima bolest može zahvatiti živčani sustav i uzrokovati stanja poput encefalitisa i meningitisa.
Protiv virusa Zapadnog Nila ne postoji ni cjepivo ni specifičan lijek, a liječnici mogu ublažavati samo simptome. WHO putnicima savjetuje smanjenje rizika od uboda nošenjem odgovarajuće odjeće i primjenom sredstava protiv komaraca.
