Ljetni upisni rok donio je nešto bolje rezultate nego lani, no pojedini studiji na Filozofskom fakultetu nisu zabilježili nijedan prvi izbor. Za neodlučne je ostalo još 15.133 slobodnih mjesta u jesenskom roku.
Ovogodišnji ljetni upisni rok na hrvatske fakultete završio je s više od 25.000 maturanata koji su ostvarili pravo upisa. Riječ je o približno stotinu kandidata više u odnosu na prethodnu godinu, što sugerira blagi oporavak interesa za visoko obrazovanje unatoč demografskim izazovima. Podaci objavljeni 10. kolovoza 2026. potvrđuju da su se mjesta na najtraženijim programima popunila munjevito, dok su neki studiji ostali potpuno bez prvog izbora.
Najveći interes maturanata ponovno je privukla poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prema riječima pomoćnika ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje Igora Drvodelića, ovaj se studij nalazi na prvom mjestu, a stručni studij poslovne ekonomije zauzeo je treću poziciju. "Na prvom mjestu je poslovna ekonomija Sveučilišta u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu, a odmah na trećem mjestu je poslovna ekonomija, stručni studij. Ti studiji dominiraju jer imaju vrlo visoke upisne kvote", izjavio je Drvodelić za HRT Vijesti.
Drugo mjesto prema broju prvih izbora pripalo je Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Dekan Vedran Bilas istaknuo je da diploma ovog fakulteta otvara vrata u gotovo svim industrijama. "Dokazano je da nakon što dobijete diplomu FER-a možete raditi praktički u bilo kojoj industriji u Hrvatskoj i inozemstvu. Studij je dobro organiziran, studenti mogu učinkovito iskoristiti svoje vrijeme i steći potrebna znanja i vještine", rekao je Bilas. Novu akademsku godinu brucoši će na FER-u dočekati u obnovljenim prostorima.
Velik odaziv zabilježen je i na Zdravstvenom veleučilištu te Medicinskom, Pravnom, Građevinskom, Arhitektonskom i Kineziološkom fakultetu. Interes nije izostao ni za Fakultetom strojarstva i brodogradnje, kao ni za studijima namijenjenima budućim učiteljima i odgojiteljima. Ovakva raspodjela interesa pokazuje da maturanti pri odabiru zanimanja sve više vagaju mogućnosti zapošljavanja i širinu stečenih kompetencija.
Na suprotnom kraju spektra našli su se programi koje nijedan kandidat nije odabrao kao prvi izbor. Među njima su judaistika, indologija te rumunjski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dekan Filozofskog fakulteta Domagoj Tončinić kao glavni razlog vidi nepovoljnu demografsku sliku. "Veliki problem je demografija i smanjen broj studenata. Uz to imamo veliku ponudu različitih studijskih programa, mnogo veću nego prije, a dio maturanata uopće ne započinje studij u Hrvatskoj", izjavio je Tončinić za HRT Vijesti.
Dodatni izazov predstavlja i činjenica da dio mladih nakon srednje škole odlazi na školovanje u inozemstvo, što dodatno produbljuje razlike u interesu za pojedine programe. Slab interes ne znači nužno da program nema vrijednost, već može biti posljedica manjeg broja maturanata ili ograničenih profesionalnih očekivanja.
Kandidati koji tijekom ljeta nisu uspjeli upisati željeni studij, ili su odluku o nastavku obrazovanja donijeli naknadno, novu priliku dobit će u jesenskom roku. Preostala su 15.133 slobodna upisna mjesta. Jesenski rok posebno je važan za one koji žele promijeniti prvotni izbor ili nisu zadovoljili uvjete na željenom programu.
