Koliko Hrvata u BiH bi moglo biti pogođeno ograničenjima struje?

Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini živi više od 300.000 Hrvata koji bi svi mogli osjetiti posljedice eventualnih ograničenja isporuke električne energije.

Zašto BiH prijete ograničenja isporuke električne energije?

Glavni razlozi su dugotrajna suša koja prazni akumulacije hidroelektrana, višegodišnje odlaganje energetske tranzicije i nedovoljno ulaganje u nove proizvodne kapacitete.

Što je CBAM i kako utječe na energetsku situaciju u BiH?

CBAM je europski Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama čija je puna primjena počela 2026. godine. On od BiH zahtijeva uvođenje naknada za emisije CO2 i uspostavu burze električne energije, što zemlja još nije učinila.

Koji je udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje u BiH?

Prema podacima DERK-a, obnovljivi izvori energije, uključujući hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane, čine 45,4 posto ukupne proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini.

Energetska kriza

Više od 300.000 Hrvata u BiH pred energetskim šokom

B.G. · Prije 1h | 2 min

Energetski stručnjak Edhem Bičakčić upozorava da Bosni i Hercegovini prijete ograničenja isporuke električne energije zbog suše, zanemarene tranzicije i nedostatka ulaganja, što će izravno pogoditi i brojnu hrvatsku zajednicu.

Ukratko

Energetski stručnjak Edhem Bičakčić upozorava na moguća ograničenja isporuke struje u BiH zbog suše i zanemarene tranzicije.
Više od polovice električne energije u BiH i dalje dolazi iz termoelektrana, a nedostaje novih proizvodnih kapaciteta.
Ograničenja bi izravno pogodila više od 300.000 Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini.
BiH je jedina zemlja u regiji koja nije uspostavila burzu električne energije, a pritisak raste i zbog uvođenja europskog CBAM mehanizma.

Više od 300.000 Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini moglo bi se uskoro suočiti s ozbiljnim ograničenjima u opskrbi električnom energijom. Upozorenje je to energetskog stručnjaka i bivšeg premijera Federacije BiH Edhema Bičakčića, koji u ponedjeljak, 10. kolovoza 2026., za televiziju N1 nije krio zabrinutost zbog stanja u energetskom sektoru te zemlje.

Bičakčić ističe kako klimatske promjene donose sve dulja sušna razdoblja i ekstremne vremenske uvjete koji izravno ugrožavaju energetsku sigurnost. Iako se BiH još 2006. godine, ulaskom u Energetsku zajednicu, obvezala na praćenje europskih energetskih politika, tranzicija prema održivijem sustavu je zakazala. "Ali to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je nužna da bismo to prebrodili. Zbog toga će kod nas rezovi biti drastični", poručio je Bičakčić.

Termoelektrane i dalje dominiraju, obnovljivi izvori nedovoljni

Prema podacima Državnog regulacijskog povjerenstva za električnu energiju (DERK), struktura proizvodnje u BiH i dalje je zabrinjavajuća. Više od polovice električne energije dolazi iz termoelektrana, dok obnovljivi izvori, uključujući hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane, zajedno čine tek 45,4 posto ukupne proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja i rastuća potrošnja. Sve veći broj klima uređaja, toplinskih crpki i drugih električnih uređaja ne prati izgradnja novih proizvodnih kapaciteta. Iako je ovogodišnja povoljna hidrologija zasad održala akumulacije stabilnima, Bičakčić upozorava da je to tek privremeno stanje.

"Kada vidite da se akumulacije naglo prazne, jasno je da nastupa kriza. Kada ih iscrpimo, sljedeća su mjera ograničenja isporuke električne energije", objasnio je. Smatra da je ključna pogreška bila zapuštanje proizvodnje ugljena prije nego što su osigurani odgovarajući zamjenski izvori, naglašavajući da tranzicija mora biti postupna.

Pritisak CBAM-a i nedostatak burze

Situaciju dodatno komplicira europski Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), čija je puna primjena počela početkom 2026. godine. Ovaj mehanizam prisiljava BiH na uvođenje sustava naplate emisija ugljikova dioksida, uspostavu organiziranog tržišta električne energije i certificiranje zelene energije, što su zahtjevi koje zemlja trenutno ne ispunjava.

"Jedina smo zemlja koja nije uspostavila burzu električne energije. Potrebna nam je i agencija koja će certificirati zelenu energiju", upozorio je Bičakčić, ukazujući na goleme institucionalne i infrastrukturne nedostatke koji bi u kombinaciji s vremenskim nepogodama mogli dovesti do ozbiljne energetske krize.