Kornelija Benyovsky Šoštarić u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' podijelila je ključne tehnike za spas vrta od toplinskog vala, od malčiranja i zasjenjivanja do odabira otpornih biljaka.
Dugotrajni toplinski valovi i žarenje sunca ne muče samo ljude, već i njihove zelene oaze. Dok mnogi vrtlari u panici posežu za svakodnevnim zalijevanjem, autorica i voditeljica HRT-ova serijala Vrtlarica, Kornelija Benyovsky Šoštarić, upozorava da to više nije dovoljno. U gostovanju u emisiji Dobro jutro, Hrvatska 11. kolovoza 2026. godine, otkrila je provjerene metode koje mogu doslovno spasiti biljke od ekstremnih vrućina.
Briga o biljkama u teglama na balkonu zahtijeva posebnu pažnju. Kornelija savjetuje da ih je prvo potrebno skloniti s izravnog sunca. "Treba najprije ukloniti biljke sa sunca, u neki kut gdje znamo da će biti sjena", rekla je.
Odmah zatim, ključno ih je grupirati. "Treba ih grupirati kako bi međusobno zapravo stvorili jednu malu mikroklimu koja je vlažnija, tako da ne bude puno isušivanja", pojasnila je. Dodatno je upozorila na čestu pogrešku s plastičnim posudama koje se ljeti jako zagrijavaju i ne dopuštaju biljci da se ohladi, preporučivši umjesto njih terakotu. "Moja preporuka da biljke ipak tijekom ljeta, a i inače, jer je ipak glina ekološki prihvatljiv materijal, sade u terakotu koja je propusna, koja diše, koja je uvijek hladnija", izjavila je.
Kada je riječ o vrtovima i povrtnjacima, situacija je, prema riječima Vrtlarice, ove godine iznimno kritična. Mnogi su na rubu odustajanja jer im se usjevi suše unatoč zalijevanju. Kornelija stoga inzistira na dvjema tehnikama o kojima govori već godinama.
"Mi moramo zaista zaboraviti na gole gredice, jer tu vlagu jako brzo gubimo i one se strašno zagrijavaju", naglasila je. Prva tehnika je malčiranje, koje tlo ispod sloja malča čini hladnijim za 5 do 7 stupnjeva. Druga je zasjenjivanje, odnosno postavljanje zaštitne mreže ili sjene iznad biljaka, čime se temperatura spušta za dodatnih 5 do 6 stupnjeva. "Kad to zbrojimo, to je već jako puno i čini ogromnu razliku", zaključila je Benyovsky Šoštarić.
Osim trenutne zaštite, Vrtlarica ističe da je ključno mijenjati koncept vrta i birati biljke koje mogu podnijeti ekstremne uvjete, od proljetnih poplava do ljetnih suša. "Vi zapravo morate odabrati biljku koja će podnijeti proljetne poplave i ljetnu sušu, kakvih nema puno", rekla je.
Upravo će sadašnja generacija vrtlara i stručnjaka, koja svakodnevno prati stanje u vrtovima, napraviti popis biljaka za budućnost. Kao sjajne primjere iz vlastitog iskustva izdvojila je razne vrste kadulja, poput perovskije ili stepske kadulje s ljubičastim cvjetovima, sukulente koji čuvaju vodu u listovima, ukrasne trave, razne metvice i dnevne ljiljane. "Ima puno biljaka, samo trebamo promijeniti koncept svog vrta i možda zaboraviti na one koje trebaju puno vode i ne mogu podnijeti ove uvjete", poručila je.
