Vrućine tjeraju turiste na sjever Europe, ali Mediteran se još ne predaje

Iscrpljeni učestalim toplinskim valovima, europski turisti ove godine sve češće zamjenjuju mediteranske destinacije sjevernijim krajevima u potrazi za nižim temperaturama. Koncept "coolcationa", odmora u hladnijem podneblju, doživio je pravu eksploziju 2026. godine, pokazuju podaci s platformi za rezervacije i izjave turističkih vodiča.

Naglo raste interes za sjeverne gradove

Na francuskoj verziji Hotels.com pretrage za smještajem u Kopenhagenu porasle su za 246 posto nakon prvog toplinskog vala koji je u svibnju pogodio Francusku, dok su pretrage za Dublin skočile za 151 posto. Sličan trend bilježi i Jonna Robertson, savjetnica za putovanja u njujorškoj agenciji Fora Travel i osnivačica Coolcation Adventures: "Oslo je zabilježio rast rezervacija od 154 posto u usporedbi s prethodnom godinom, Helsinki 124 posto... Ti mi brojevi govore da putnici aktivno traže lokacije izvan tradicionalnih ljetnih žarišta."

Terje Viblom Pedersen, vodič koji nudi ture u jugoistočnoj Švedskoj, potvrđuje da posjetitelji sve češće dolaze upravo zbog bijega od vrućine. "Govore mi da su pobjegli od vrućine u južnim dijelovima Europe", rekao je. "Jednostavno su oduševljeni dnevnim temperaturama ispod 30 stupnjeva, morskim povjetarcem i odsutnošću gužvi." Francuski par Daniel i Florence Gastaldi iz Marseillea, koji su mu se pridružili na turi starog Stockholma, izjavili su: "Lijepo je pobjeći od toplinskog vala. Sretni smo što smo pronašli hladnije temperature."

Planine kao alternativa vrućinama

Trend bijega od vrućina ne uključuje samo putovanja na sjever. U Francuskoj su planinska odmarališta tijekom ljeta zabilježila rast popularnosti. Jean-Pascal Chopard, ravnatelj turističke zajednice planinske regije Jura, objašnjava: "Razlog je što na većim nadmorskim visinama dolazi do jasnog pada temperatura navečer i noću, što boravke čini puno ugodnijima."

Stručnjaci: Mediteran ostaje dominantan

Unatoč impresivnim postocima rasta, stručnjaci upozoravaju da još ne možemo govoriti o trajnom zaokretu u turističkim navikama. Švedski profesor Stefan Gossling, specijalist za turizam, ističe da "sve europske zemlje bilježe porast dolazaka turista i nema uočljivog trenda povezanog s toplinom". Dodaje kako je temperatura tek jedan od faktora: "Italija nije Danska u smislu kulture, okoliša, cijena. Sve to znači da ljudi ne mijenjaju lako destinacije kada imaju omiljenu."

Ni podaci ne pokazuju slabljenje juga. Španjolska je u drugom tromjesečju 2026. zabilježila porast potrošnje domaćih i stranih turista od više od osam posto, objavio je Exceltur, organizacija koja okuplja glavne španjolske turističke tvrtke. Grčka i Španjolska su prošle godine imale rekordnu posjećenost, podsjećaju analitičari.

Norveška agencija za promicanje turizma navodi da otprilike svaki peti turist smatra hladnije temperature jednim od razloga za odabir te zemlje, ali dodaje: "Klima je samo jedan od mnogih čimbenika koji utječu na odluke o putovanju." Sigurnost, priroda, zračne veze i tečajevi valuta jednako su važni.

Što to znači za Hrvatsku?

Iako pojam "coolcationa" privlači medijsku pozornost, hrvatski se turizam za sada ne treba brinuti o dramatičnom odljevu gostiju. Robertson procjenjuje da će doći do sezonske preraspodjele, pri čemu bi se putovanja u toplije krajeve sve više odvijala u proljeće ili jesen, kada su temperature ugodnije, a gužve manje. Takav scenarij Hrvatskoj može donijeti produljenje sezone, a ne gubitak gostiju.

Ipak, porast interesa za sjeverne destinacije signal je da klimatske promjene postupno utječu na turističke tokove i da će se ponuda morati prilagođavati novim očekivanjima putnika.