Dok plamen guta tisuće hektara u Francuskoj i Španjolskoj, a evakuirano je više od 300.000 ljudi, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da dim putuje kontinentom i ugrožava milijune života. Istovremeno, Europska unija nema jedinstvenu sliku o namjernim paljenjima.
Sezona šumskih požara u Europi uzima sve razornije razmjere. Požar koji je 22. srpnja izbio zapadno od francuskog Bordeauxa do 28. srpnja progutao je gotovo 45.000 hektara, gotovo tri puta više od višegodišnjeg nacionalnog prosjeka od 15.000 hektara, izvještava Hindustan Times. Istodobno, petstotinjak kilometara južnije, vatrena stihija opasno se približila Madridu, prisilivši nadležne na masovnu evakuaciju. Prema istom izvoru, iz pogođenih područja dosad je izmješteno više od 300.000 stanovnika.
Prošla je godina već oborila crne rekorde: u Europskoj uniji izgorjelo je više od milijun hektara, površina veličine Cipra, što je najveći gubitak otkad se vodi evidencija, navodi Euronews. Kontinent se pritom zagrijava brže od bilo kojeg drugog, a pred njim su desetljeća sve opasnijih uvjeta za požare.
Dok se vatrogasci bore s plamenom, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na sasvim drugu, dalekosežniju opasnost, dim koji putuje stotinama i tisućama kilometara. "Ovo nisu samo epizode požara koje utječu na egzistenciju i stvaraju neposrednu opasnost; to je istinska zdravstvena kriza", izjavila je za Euronews Dorota Jarosinska, programska menadžerica u WHO-ovu Europskom centru za klimatske promjene, okoliš i zdravlje.
Jarosinska naglašava kako dim iz šumskih požara može ugroziti kvalitetu zraka i u gusto naseljenim urbanim područjima daleko od samog požarišta. "Nije potrebno vidjeti plamen ili stup dima da biste osjetili zdravstveni rizik", dodala je. Sitne čestice iz dima, objašnjava, prodiru iz pluća u krvotok i pokreću upalne procese u organizmu, a posljedice se kreću od blagih iritacija do stanja opasnih po život, posebno kod astmatičara, srčanih bolesnika, djece i starijih osoba.
Dužnosnica WHO-a upozorila je i na jaz u javnozdravstvenoj komunikaciji. Iako se savjetuje ostanak u zatvorenom prostoru i korištenje klima-uređaja s visokoučinkovitim filtrima, mnogi ranjivi građani nemaju pristup takvoj opremi. "Vlasti se moraju pobrinuti i za one koji su u nepovoljnijem položaju, koji nemaju pristup zdravstvenoj skrbi, koji ne poznaju lokalni jezik, koji nemaju pristup informacijama", poručila je Jarosinska. Prioritet je, dodaje, ojačati zdravstveni sektor kroz edukaciju i opremanje osoblja da bi se zdravstveni argument snažnije uključio u lokalne akcije.
Dok EU kroz Mehanizam civilne zaštite i pričuvu rescEU sve uspješnije koordinira gašenje požara, ostaje slijepa pjega kad je riječ o otkrivanju uzroka. "Nisu svi ovi požari nesreće. Neki su namjerno podmetnuti: to je zločin, kažnjiv s 15 godina zatvora", napisao je francuski premijer Sébastien Lecornu na platformi X tijekom aktualne krize, dodajući kako su sigurnosne snage u punoj mobilizaciji da identificiraju palikuće. Prema francuskom zakonu, maksimalna novčana kazna iznosi 150.000 eura.
No, kako ističe Euronews, ne postoji usklađena definicija podmetanja požara na razini EU-a, a kazneno zakonodavstvo ostaje u nacionalnoj nadležnosti. Dok Španjolska već 30 godina zabranjuje promjenu namjene izgorjele šumske površine, Portugal tu zabranu ograničava na deset godina. Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC) identificirao je više motiva za namjerna paljenja, od obnove pašnjaka i vandalizma do sukoba oko upravljanja zemljištem. Unatoč tome, Europa može iz svemira pratiti svaki požar putem sustava Copernicus i EFFIS, ali nema usporedivu obavještajnu sliku o tome tko i zašto podmeće vatru.
Podaci koje prenosi Hindustan Times otkrivaju zabrinjavajuće dugoročne projekcije. Uz porast prosječne temperature od 0,5 °C u odnosu na prva desetljeća ovog stoljeća, rizik od požara predviđa se za 88 % područja na planetu sklonih vatri. Procjenjuje se da je tijekom 2010-ih dim požara godišnje uzrokovao 240.000 smrti, a uz umjereni scenarij emisija taj bi broj do kraja stoljeća mogao dosegnuti 1,4 milijuna godišnje. U Sjedinjenim Državama se do 2050. očekuje do 30.000 viška smrti godišnje od istog uzroka. Podsjetnik na razmjere prijetnje stiže i iz Indonezije, gdje je 2015. dim iz požara usmrtio procijenjenih 100.000 ljudi, a slična se opasnost ponavlja ove godine.
Iako Hrvatska nije izravno zahvaćena aktualnim požarima, stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene povećavaju rizik za cijeli Mediteran, uključujući i naše priobalje. Dim koji tisućama kilometara putuje Europom ne poznaje granice, a zdravstveni sustavi moraju biti spremni na posljedice daleko od samih plamenova.
