Zagreb u 20 sati imao 35.1°C, Split 28.5°C
Državni hidrometeorološki zavod zabilježio je nesvakidašnji podatak za večernje sate, dok se Europa suočava s energetskim izazovima zbog velikih vrućina i suše.
Državni hidrometeorološki zavod zabilježio je nesvakidašnji podatak za večernje sate, dok se Europa suočava s energetskim izazovima zbog velikih vrućina i suše.
Toplinski val koji danima pritišće Hrvatsku sinoć je donio podatak koji najbolje oslikava njegovu žestinu. Prema službenim mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u Zagrebu je u 20 sati izmjereno 35,1 stupanj Celzijev. Istovremeno, u Splitu, podno Marjana, temperatura zraka bila je osjetno ugodnijih 28,5 stupnjeva Celzijevih, piše Ivan Šolić za Slobodnu Dalmaciju.
Za sve one koji iščekuju barem kratkotrajno osvježenje, vijesti nisu ohrabrujuće. Iako se toplinskom valu ne nazire kraj, tračak nade stiže iz Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF). Njihovi modeli za četvrtak i petak, a osobito za subotu, ukazuju na mogućnost lokalnih ljetnih pljuskova, i to uglavnom u unutrašnjosti Dalmacije.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi te oborine bile tek simbolične, nedostatne za popravak negativne oborinske bilance i zaustavljanje suše, ali dovoljne za kratkotrajno lokalno osvježenje. Kolektivno pitanje koje odzvanja Dalmacijom, "Kad će kiša?", zasad ostaje bez konkretnog i izdašnog odgovora. Ozbiljne ciklone koje bi donijele značajniju promjenu vremena nisu na vidiku.
Nešto bolje vijesti stižu za kontinentalni dio zemlje. Tamo se u petak i tijekom vikenda očekuje konačno osvježenje. Dolazak hladnijeg zraka i oborina nakon višednevnog toplinskog 'pakla' mogao bi aktivirati i meteoalarm DHMZ-a, stoga se građanima savjetuje da prate službena upozorenja.
No, ni to osvježenje neće značajnije uzdrmati uporni toplinski val. Dugoročne prognoze, nažalost, sugeriraju da bi idući tjedan mogao donijeti još i više temperature.
Ekstremne vrućine ne muče samo Hrvatsku. U susjednoj Mađarskoj, premijer Péter Magyar uputio je dramatičan apel naciji, zamolivši građane da u idućim danima racionalno i pametno troše električnu energiju. Zabrinutost raste i zbog vijesti o gašenju nuklearnih reaktora u Francuskoj i Rumunjskoj, što otvara pitanje prijeti li Europi nova energetska kriza kao izravna posljedica velikih suša i nemogućnosti hlađenja postrojenja.
Dok regija i kontinent broje posljedice nezapamćenih vrućina, u Hrvatskoj se situacija pomno prati. Za sve željne pravog osvježenja, poruka je jasna: ono se još ne nazire.
