Zalužni šokirao izjavom: Ukrajina nikad neće ući u NATO
Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske poručio je na privatnom sastanku u Kijevu da je članstvo u Alijansi nemoguće zbog zastarjelih doktrina i najavio okretanje novim vojnim savezima.
Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske poručio je na privatnom sastanku u Kijevu da je članstvo u Alijansi nemoguće zbog zastarjelih doktrina i najavio okretanje novim vojnim savezima.
Ambasador Ukrajine u Ujedinjenom Kraljevstvu i bivši vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni izjavio je u ponedjeljak u Kijevu da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a. Ova neuobičajeno oštra kritika upućena je na privatnom sastanku s ukrajinskim ambasadorima, a prenijeli su je ukrajinski mediji i Politico.
"Punih 12 godina sam, čini mi se, osobno radio na tome da ovladamo NATO standardima, a svake godine sam slušao priče o tome da ćemo uskoro pristupiti NATO-u. Nažalost, nikada nećemo postati njegova članica", rekao je Zalužni, aludirajući na dugogodišnja obećanja koja, prema njegovom mišljenju, nemaju realno uporište.
Zalužni je istaknuo da je ključni problem Alijanse njezino oslanjanje na vojne doktrine iz Drugog svjetskog rata. "Nemoguće je pristupiti organizaciji koja se oslanja na doktrine iz Drugog svjetskog rata, s obzirom na razinu razvoja koja postoji u oružanim snagama Ukrajine", poručio je. Dodao je kako je Rusija, pod pritiskom rata, provela duboke reforme u svojoj vojsci te da će "NATO najvjerojatnije ostati u sadašnjem obliku i provest će 12 godina, kao i Ukrajina, prelazeći na standarde koje treba dostići da bi bio makar na polovini razine Ruske Federacije".
Unatoč kritikama, Zalužni je naglasio da su "Ukrajini potrebne tehnologije koje su danas još dostupne u zemljama NATO-a", poput sustava za obranu od balističkih projektila, što ukazuje na složen odnos Kijeva prema zapadnom vojnom savezu.
Zbog protivljenja Sjedinjenih Država i drugih saveznica članstvu Ukrajine, Zalužni je najavio da će se zemlja "vezati za blokove i saveze koji će vjerojatno biti formirani". Kao primjer je naveo Zajedničke ekspedicione snage (Joint Expeditionary Force), grupu od 10 država predvođenu Ujedinjenim Kraljevstvom, osnovanu 2014. godine kao dopunu NATO-u. "Najvjerojatnije ćemo govoriti o europskom vojnom sigurnosnom bloku", zaključio je.
Izjave Zalužnog dolaze u trenutku kad se sve više spekulira o njegovim političkim ambicijama. Predsjednik Volodimir Zelenski smijenio ga je s mjesta vrhovnog zapovjednika 2024. godine. NATO je odbio komentirati ove navode, ali je uputio na raniju izjavu glavnog tajnika Marka Ruttea iz lipnja, koji je ponovio da je "put Ukrajine ka NATO-u nepovratan".
Istovremeno s diplomatskim previranjima, NATO je 4. kolovoza 2026. nastavio s vojnim aktivnostima. Snage Alijanse održale su vježbu s bojevim gađanjem u Rumunjskoj, u regiji Crnog mora, gdje su uvježbavali planiranje, koordinaciju i amfibijske operacije. Osim toga, istog dana objavljena je i promjena na čelu NATO-ove misije za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine (NSATU). General-pukovnik Guillaume N. Beaurpere preuzeo je zapovjedništvo od general-pukovnika Curtisa A. Buzzarda, čime se nastavlja koordinacija isporuke vojne opreme i obuke ukrajinskim snagama.
U drugim svjetskim vijestima, nigerijski predsjednik Bola Tinubu odobrio je 4. kolovoza 2026. značajno povećanje plaća za pripadnike oružanih snaga. Prema priopćenju predsjedničkog savjetnika Bayoa Onanuge, vojnici od redova do narednika dobit će povišicu od 80%, osoblje od pukovnika do zastavnika 50%, a časnici iznad čina pukovnika, uključujući generale, 30%. Nove plaće, koje stupaju na snagu 1. rujna, povećat će godišnji trošak za plaće s 660 milijardi naira na 924 milijarde naira (oko 678,68 milijuna USD). Mjera je donesena u jeku borbe protiv islamističkih pobunjenika, uključujući Boko Haram i Islamsku državu u zapadnoj Africi (ISWAP), te raširenih otmica i banditizma.
