Zaronio 11 kilometara u ponor i pronašao plastičnu vrećicu
Američki istraživač Victor Vescovo spustio se na najdublju točku Marijanske brazde i, osim nepoznatih vrsta, zatekao ljudski otpad na mjestu gdje gotovo nitko nikada nije kročio.
Američki istraživač Victor Vescovo spustio se na najdublju točku Marijanske brazde i, osim nepoznatih vrsta, zatekao ljudski otpad na mjestu gdje gotovo nitko nikada nije kročio.
Na dubini od 10.927 metara, gdje pritisak premašuje tisuću atmosfera i gdje je boravilo manje ljudi nego u svemiru, istraživač Victor Vescovo naišao je na prizor koji razbija svaku iluziju o netaknutoj prirodi. Na dnu Marijanske brazde, u najnižoj točki Challenger Deepa, ležali su plastična vrećica i omoti slatkiša, objavili su Dnevno.hr i N1 Srbija.
Prema navodima N1 Srbija, Viktor Veskovo (u izvorima i kao Victor Vescovo) spustio se 1. svibnja 2019. godine u specijaliziranoj podmornici na dno Marijanske brazde u zapadnom Pacifiku. Postavio je time rekord najdubljeg samostalnog zarona u povijesti, spustivši se 10.927 metara ispod površine. Challenger Deep, najniža točka te brazde, prema najpreciznijem mjerenju iz 2019. doseže 10.935 metara.
Da bi se shvatila ta dubina, dovoljno je zamisliti Mont Everest na tom mjestu, njegov bi vrh ostao više od dva kilometra ispod morske površine. Pritisak na dnu iznosi 1.086 atmosfera, što je ekvivalent težini pedesetak putničkih aviona naslaganih na ljudsko tijelo.
Nepristupačnost ovog područja najbolje ilustrira brojka: do 2024. godine na dno Challenger Deepa spustilo se svega 27 ljudi. Za usporedbu, dvanaest ljudi hodalo je Mjesecom, a u svemir je otišlo daleko više. Prvi su to učinili Don Walsh (u izvoru N1 Srbija kao Don Volš) i Jacques Piccard (Žak Pikar) još 1960. godine u podmornici Trieste. Filmski redatelj James Cameron (Džejms Kameron) samostalno je stigao do dna 2012. godine.
Vescovo je na dnu proveo oko četiri sata. Snimao je stijene, morske organizme i predmete koji tamo ne pripadaju. Prije povratka, isključio je motore podmornice i u tišini promatrao najdublje mjesto na Zemlji, pojevši pritom sendvič od tune, prenosi N1 Srbija.
Otkriće plastične vrećice i omota bombona nije bilo prvo takve vrste. Još 2018. godine objavljeno je istraživanje koje je pregledom baze snimaka s više od pet tisuća zarona kroz trideset godina utvrdilo da je najdublji zabilježeni komad plastike upravo obična vrećica iz trgovine, pronađena na dubini od gotovo 11 kilometara. Ranija istraživanja također su pokazala da su sitni rakovi iz šest najdubljih oceanskih brazdi u sebi imali čestice plastike.
Plastika u moru s vremenom obrasta mikroorganizmima i sitnim česticama, postaje teža od vode i polako tone. Morske brazde pritom djeluju poput prirodnih lijevaka, struje postupno guraju otpad prema najnižim točkama, gdje se on akumulira jer nema kuda dalje. Zbog tog se učinka u pojedinim dubokim brazdama bilježe više koncentracije onečišćujućih tvari nego u nekim od najzagađenijih rijeka na svijetu.
Vescovov zaron u Marijanskoj brazdi bio je dio šire ekspedicije s ciljem spuštanja na najdublju točku svakog od svjetskih oceana. Na svakoj od tih lokacija potvrđen je isti obrazac, ljudski otpad stigao je do mjesta do kojih ljudska noga gotovo uopće ne može kročiti. Don Walsh, tada u 91. godini života, čekao ga je na brodu kada je izronio.
