Rekordni toplinski valovi tjeraju Europljane da ljetni odmor potraže u hladnijim krajevima, od Skandinavije do planinskih odmarališta, a podaci pokazuju dramatičan rast interesa za destinacije poput Osla i Kopenhagena.
Ekstremne vrućine koje su ove godine zahvatile jug Europe, s temperaturama koje se redovito penju do 40 °C, pokrenule su pravi bijeg turista prema sjeveru. Trend, popularno nazvan 'coolcation', više nije samo prolazna moda, podaci za 2026. godinu otkrivaju da putnici sve češće mijenjaju uobičajena ljetovališta za destinacije u kojima dnevne temperature ne prelaze ugodnih 30 °C.
Iskustva s terena jasno oslikavaju ovu promjenu. Terje Viblom Pedersen, vodič u jugoistočnoj Švedskoj, ističe kako mu gosti sve češće otkrivaju da su došli upravo kako bi pobjegli od nesnosnih vrućina na jugu kontinenta. Privlači ih i manje gužve te osvježavajući morski povjetarac. Daniel i Florence Gastaldi, francuski umirovljenici iz Marseillea, potvrdili su to tijekom šetnje starim dijelom Stockholma. "Dobro je što smo pobjegli od toplinskog vala. Sretni smo što smo pronašli niže temperature", izjavili su.
Istraživanja agencija Mabrian i Data Appeal potvrđuju da je trend u 2026. godini dosegnuo vrhunac. Sve su privlačnije sjeverne regije poput južne Finske i norveškog Vestlanda, ali i sjeverni dijelovi tradicionalno toplijih zemalja, Galicija u Španjolskoj, Trentino-Alto Adige u Italiji te Normandija i Elzas u Francuskoj. Podaci s platforme Hotels.com posebno su ilustrativni: otkako je u svibnju 2026. prvi toplinski val pogodio Francusku, pretrage za smještaj u Kopenhagenu na francuskoj verziji stranice skočile su za čak 246 posto, dok su pretrage za Dublin porasle za 151 posto.
Jonna Robertson, savjetnica u njujorškoj agenciji Fora Travel i osnivačica platforme Coolcation Adventures, ističe da se isti fenomen bilježi i u Sjedinjenim Američkim Državama, koje se također bore s ekstremnim temperaturama. "U Oslu je broj rezervacija porastao za 154 posto u odnosu na prošlu godinu, dok Helsinki bilježi rast od 124 posto. Ovi podaci mi govore da putnici aktivno traže alternative tradicionalnim ljetnim odredištima", naglasila je Robertson. Istovremeno, raste i ljetna popularnost planinskih odmarališta. Jean-Pascal Chopard, voditelj turističke zajednice za planinsku regiju Jura, objašnjava: "Razlog je taj što na većim nadmorskim visinama temperature navečer i noću znatno padaju, što boravak čini puno ugodnijim."
Unatoč snažnom valu interesa za sjever, stručnjaci pozivaju na oprez pri proglašavanju kraja dominacije Mediterana. Švedski profesor i stručnjak za turizam Stefan Gossling za AFP je izjavio da sve europske zemlje bilježe rast dolazaka i da ne postoji jasan trend isključivo povezan s vrućinama. "Temperatura je samo jedan od faktora koje ljudi uzimaju u obzir pri planiranju odmora. Tu su i brojni drugi elementi. Italija i Danska se ne mogu usporediti po kulturi, okolišu ili cijenama. Zbog svega toga ljudi ne mijenjaju lako destinacije ako već imaju svoje favorite", pojasnio je Gossling.
Njegovu tvrdnju podupiru i podaci iz Norveške, gdje ankete pokazuju da otprilike svaki peti strani turist navodi hladnije ljetne temperature kao jedan od razloga dolaska. Ipak, južna Europa, tradicionalno cjenovno pristupačnija, i dalje čvrsto drži vrh. Grčka i Španjolska prošle su godine zabilježile najbolje turističke sezone u povijesti, a prema podacima organizacije Exceltur, potrošnja domaćih i stranih turista u Španjolskoj u drugom tromjesečju 2026. već je porasla za više od osam posto.
Zanimljiv detalj dolazi i iz Švicarske, gdje vrhunac turističke sezone u Alpama obično traje od prosinca do ožujka, no rekordni toplinski valovi učinili su ovu godinu potpuno drugačijom. Planinska odmarališta diljem Europe sve se više pune i tijekom ljeta. Jonna Robertson iz agencije Fora smatra da je izglednija sezonska preraspodjela putovanja, a ne trajni odlazak s Mediterana. Prema njezinoj procjeni, putovanja u toplije zemlje mogla bi se sve više prebacivati na proljeće ili jesen, čime bi se izbjegle i velike gužve i iscrpljujuće temperature.
