Saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović oštro je kritizirao Ministarstvo zaštite okoliša, tvrdeći da 18 mjeseci nakon otkrića 37.000 tona otpada u Gospiću nije uklonjena nijedna tona, a ministarstvo i oporba iznose potpuno suprotne podatke o onečišćenju vode.
Saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović u utorak je ustvrdio da je kronologija postupanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) u slučaju otpada u Gospiću zapravo dokaz protiv samog ministarstva. Naglasio je da u osamnaest mjeseci, koliko je prošlo od otkrića otpada na lokaciji Bilajska 50, s terena nije uklonjena nijedna tona.
"Od veljače 2025., kada je javnost saznala što je zakopano u Bilajskoj 50, prošlo je osamnaest mjeseci. U tih osamnaest mjeseci s lokacije nije uklonjena nijedna tona otpada", naveo je Zmajlović u priopćenju. Istaknuo je da je zagađenje s vremenom prešlo iz smeća u podzemne vode, oslanjajući se na revidirani nalaz Geotehničkog fakulteta koji je USKOK tražio.
Zmajlović je dodatno upozorio da na lokaciji nije postavljen ni privremeni nepropusni pokrov, što je elementarna mjera zaštite u takvim situacijama. "Nije postavljen ni privremeni nepropusni pokrov. Jedino što se u međuvremenu pomaknulo jest onečišćenje — iz otpada u podzemnu vodu. To ne tvrdimo mi, to piše u dopuni vještačenja Geotehničkog fakulteta koje je naručio USKOK", citirao je zastupnik ključni nalaz vještaka.
Zmajlović posebno kritizira što ministarstvo nije posegnulo za zakonskim mehanizmom žurnih postupaka. "Ministarstvo nije primijenilo zakon o žurnim postupcima", poručio je, istaknuvši da je taj dio Zakona o zaštiti okoliša donesen još 2013. godine upravo za ovakve situacije.
"Ta glava zakona ondje upravo za dan kada netko negdje zakopa 37.000 tona otpada", rekao je Zmajlović, dodajući kako se ne može opravdati da se takav mehanizam ne aktivira godinu i pol nakon otkrića. Podsjetio je da je, dok je on bio ministar, zakonodavac namjerno u članku 187. propisao obvezu, a ne ovlast: "U njemu zakonodavac ne piše da nadležna tijela mjere 'mogu' provesti, nego da će ih provesti — putem treće osobe, na trošak i odgovornost onečišćivača. To je jezik obveze."
Zastupnik je pojasnio i daljnje korake predviđene zakonom. "Članak 188. dodaje da se to plaća iz državnog proračuna, a novac se poslije naplaćuje od odgovornih. Članak 182. propisuje da sanaciju, kada situacija traži hitne mjere, može provesti Ministarstvo, i to samostalno, putem treće osobe", rekao je. Kako je rekao, izmjena plana za upravljanje otpadom pojavila se u Narodnim novinama tek 18. srpnja 2025., što je pet mjeseci nakon što je javnost saznala za slučaj, a ne u svibnju kako je, tvrdi, navelo ministarstvo.
Prva javna nabava za sanaciju uslijedila je u veljači 2026., no propala je jer nije pristigla nijedna ponuda. Nakon toga, procijenjena vrijednost radova povećana je s 2,1 milijuna eura na 4,72 milijuna eura. Prvi nalog Državnog inspektorata za uklanjanje smeća izdan je 13. veljače 2026., ali rok do kraja svibnja nije ispunjen.
Zmajlović je upozorio i na posljedice neizrađenog sanacijskog programa. "Da je taj dokument izrađen na vrijeme, danas ne bismo imali situaciju u kojoj se, kako upozoravaju građani Gospića, mjeri po različitim nalozima, na različitim mjestima i s različitim parametrima, pa se rezultati ne mogu ni usporediti", kazao je.
Posebno zabrinjava neslaganje između ministarstva i oporbe oko razine opasnih tvari u vodi. Ministarstvo navodi da je razina PFAS-a 20 puta niža od dopuštene granice. S druge strane, Zmajlović se poziva na nalaze prema kojima je razina PFAS-a dvostruko iznad dopuštene.
Zastupnik je istaknuo i da Zavod za javno zdravstvo "Andrija Štampar" preporučuje građanima da izbjegavaju tu lokaciju. "Građani Gospića nisu tražili kronologiju. Tražili su da se otpad makne i da im se kaže istina o vodi", zaključio je Zmajlović.
Kao dodatni argument za neučinkovitost sustava, Zmajlović je naveo slučaj Biljane Donje. Iako ga ministarstvo ističe kao primjer uspješne sanacije, ona još nije završena. Prema odluci Suda EU-a iz ožujka 2025., Hrvatska za ovaj slučaj plaća 6.500 eura dnevno, uz milijun eura paušalne kazne, što je do sada ukupno premašilo četiri milijuna eura.
Zmajlović je postavio mnoga pitanja ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković te premijeru Andreju Plenkoviću. Traži odgovore koliko je tona otpada dosad uklonjeno, je li ijednom primijenjen članak o žurnim postupcima i hoće li Vlada do kraja tjedna donijeti odluku o pokretanju takvih postupaka. Također je citirao izjavu ministrice, rekavši: "Ministrica je javno rekla da hitna sanacija ne postoji. Neka otvori zakon."
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u ponedjeljak je izvijestilo da je, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša, od početka radilo na sanaciji tog područja. Naglasili su da krivnja za ilegalno odlaganje otpada leži na onima koji su ga bacili, a ne na tijelima koja provode čišćenje, te su najavili promjene Zakona o gospodarenju otpadom kako bi se takvi slučajevi u budućnosti strože kažnjavali.
