HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

Znanstvenici iz zraka broje kitove, dupine i kornjače

Osmo međunarodno istraživanje brojnosti ovih zaštićenih vrsta započelo je 31. srpnja, a tim je do sada obavio 40 preleta Jadranskog mora.

Foto: Wikipedia (Jadransko more)
Ukratko
  • Osmo međunarodno zračno istraživanje brojnosti kitova, dupina i kornjača u Jadranu započelo je 31. srpnja 2026.
  • Tim znanstvenika do 8. kolovoza obavio je 40 preleta, a istraživanje se nastavlja na sjevernom Jadranu.
  • Zbog dugogodišnjeg kontinuiranog rada, Jadran je danas more s najbolje praćenim populacijama ovih vrsta u cijelom Sredozemlju.
  • Istraživanje provode hrvatski i talijanski znanstvenici jer morske životinje ne poznaju granice, što je ključno za njihovu učinkovitu zaštitu.

Na Jadranu je u punom jeku osmo međunarodno zračno istraživanje čiji je cilj utvrditi koliko kitova, dupina i morskih kornjača obitava u našem moru. Istraživanje, koje je započelo 31. srpnja 2026. godine, provodi tim hrvatskih znanstvenika, a predstavlja ključni doprinos očuvanju morskog ekosustava i ispunjavanju obveza Republike Hrvatske prema direktivama Europske unije.

Prvi preleti obavljeni su na krajnjem jugu, u području Otrantskih vrata i južnog Jadrana, pri čemu je tim prva tri dana polijetao iz zračne luke u talijanskom Brindisiju. Nakon toga baza je premještena u Dubrovnik, odakle su nastavljeni preleti južnog i srednjeg dijela Jadrana. Do 8. kolovoza istraživači su zabilježili ukupno 40 preleta. Zbog najavljene promjene vremena, istraživački zrakoplov trenutno je na Lošinju, odakle će se istraživanje proširiti na sjeverni Jadran.

Metodologija koja jamči usporedive rezultate

Koordinator istraživanja za područje Jadrana, izv. prof. dr. sc. Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, objasnio je da se rad temelji na strogoj međunarodnoj metodologiji zračnog prebrojavanja. "Zrakoplovom se prelijeću unaprijed utvrđene linije preleta (koje su u Jadranu međusobno udaljene 15 kilometara) te se prilikom opažanja životinja utvrđuje njihova udaljenost od linije preleta," rekao je dr. Holcer.

Nakon prikupljanja podataka slijedi detaljna obrada kojom se prvo utvrđuje brojnost na površini koju su istraživači izravno prešli, a zatim se statističkim metodama izračunava ukupna brojnost za cijelo istraživano područje. "Korištenjem standardne metode osigurava se sustavna pokrivenost cijelog Jadrana i prikupljanje usporedivih podataka na razini cijelog područja istraživanja," dodao je.

Nacionalne granice ne postoje za morske kralježnjake

Istraživanje je zajednički pothvat hrvatskih i talijanskih institucija. S hrvatske strane koordiniraju ga Institut Plavi svijet, Plavi svijet Vis i Hrvatski prirodoslovni muzej, dok talijanski dio provodi Nacionalni institut za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA) u sklopu projekta LIFE MareNatura, pod vodstvom Giancarla Lauriana.

Dr. Holcer ističe da je prekogranična suradnja apsolutno nužna. "Naše inzistiranje na zajedničkom istraživanju cjelokupnog Jadrana temelji se na činjenici da veliki morski kralješnjaci ne poznaju nacionalne granice. Dupini koje danas susretnemo s hrvatske strane već sutra mogu biti u Italiji," naglasio je. Upozorio je da bi se bez zajedničkog monitoringa značajno umanjilo razumijevanje stvarnih promjena u brojnosti i načinu na koji ove životinje koriste stanište.

Jadran kao predvodnik u Sredozemlju

Važnost ovog višegodišnjeg rada potvrđuje i doc. dr. sc. Grgur Pleslić iz Instituta Plavi svijet. "Zahvaljujući kontinuiranom nizu istraživanja od 2010. godine, Jadransko more danas predstavlja područje u kojem su brojnost i rasprostranjenost kitova i dupina (Cetacea) te morskih kornjača najbolje praćeni u cijelom Sredozemlju, ponajprije zahvaljujući najvećem broju provedenih istraživanja i najvećoj ukupnoj površini obuhvaćenoj istraživačkim preletima," izjavio je.

Prva istraživanja cijelog Jadrana provedena su 2010. i 2013. godine, a 2018. je po prvi put organizirano istraživanje na razini cijelog Sredozemlja u sklopu ACCOBAMS Survey Initiative (ASI-1). Dodatna istraživanja sjevernog i srednjeg Jadrana uslijedila su 2019. i 2020., a 2021. i 2022. ponovno je pokriven cijeli Jadran.

Kombinacija zračnog i pomorskog nadzora

Članica istraživačkog tima, Maša Frleta-Valić iz Plavog svijeta Vis, pojasnila je da se ovogodišnje istraživanje ne oslanja samo na zrakoplove. "S obzirom na specifičnosti pojedinih područja te potrebu da se utvrdi brojnost i prisutnost i nekih vrsta koje u Sredozemlju obitavaju u malom broju kao što su npr. ulješura ili Cuvierov kljunasti kit, istraživanje povremeno kombinira istraživanje iz zraka s istraživanjima plovilima koja snimaju glasanje kitova," rekla je. Dodala je kako je ove godine, osim na Jadranu, sudjelovala i u zračnim istraživanjima u Jonskom moru tijekom srpnja.

Hrvatski dio istraživanja financira se u okviru projekta "Priroda na oku, Praćenje stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova", koji provode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Zavod za zaštitu okoliša i prirode, uz sufinanciranje Europske unije. Prikupljeni podaci bit će ključni za nacionalne programe praćenja, međunarodno izvještavanje te regionalne analize u okviru inicijative ASI-II, čime se osigurava dugoročna zaštita i održivo upravljanje morskim vrstama i ekosustavima.

Česta pitanja
Što je cilj ovog istraživanja? +
Cilj je utvrditi brojnost i rasprostranjenost kitova, dupina i morskih kornjača u Jadranu te prikupiti podatke za procjenu stanja njihove očuvanosti i dugoročno praćenje promjena u morskim ekosustavima.
Tko sve sudjeluje u istraživanju? +
Istraživanje koordiniraju hrvatski Institut Plavi svijet, Plavi svijet Vis i Hrvatski prirodoslovni muzej, a talijanski dio provodi Nacionalni institut za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA).
Kako se broje životinje iz zrakoplova? +
Zrakoplov leti unaprijed utvrđenim linijama udaljenim 15 kilometara. Kada se životinja uoči, bilježi se njezina udaljenost od linije preleta, a kasnijom obradom podataka statistički se procjenjuje ukupna brojnost za cijelo područje.
Zašto je važno istraživati cijeli Jadran, a ne samo hrvatski dio? +
Veliki morski kralješnjaci ne poznaju državne granice. Dupini viđeni s hrvatske strane već sutra mogu biti u Italiji, pa je zajednički monitoring ključan za razumijevanje stvarnih promjena u njihovoj brojnosti.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Prati nas na Googleu
Kategorije