Akademik Grgić otklanja strahove o cijenama hrane

Nakon dugotrajnih vrućina i suše koja je pogodila dijelove Europe, među građanima se ponovno javila zabrinutost oko mogućeg novog vala poskupljenja hrane. Ipak, akademik i agronom Ivo Grgić u razgovoru za Dnevno.hr poručuje da za paniku zasad nema razloga, iako naglašava da formiranje cijena u trgovinama nije nimalo jednostavna priča.

"Za ovu godinu ne očekujem i ne bi trebalo doći do većih poremećaja na tržištu, ali to ne znači da neće doći kod cijene hrane jer kad govorimo o tome imamo dvije cijene, jednu koju ima proizvođač i jednu koju plaća potrošač", rekao je Grgić. Drugim riječima, i stabilna proizvodnja ne jamči automatski nepromijenjene cijene na policama, budući da na njih utječu i troškovi energije, transporta te trgovačke marže.

Europske zalihe drže tržište stabilnim

Akademik svoj optimizam temelji na činjenici da ovogodišnja suša nije značajnije naštetila ukupnoj europskoj proizvodnji. "Suša koja se dogodila nije značajnije utjecala na proizvodnju, eventualno na dio povrća u Španjolskoj i Italiji. Međutim, to su veliki proizvođači pa će potrebe Europe biti podmirene", objasnio je. Dodaje kako Europska unija ima status velikog proizvođača žita i pšenice, a opskrbu dodatno osiguravaju i količine iz crnomorskog bazena, odnosno iz Rusije i Ukrajine.

Što se tiče domaće proizvodnje, Grgić ističe da je rod pšenice bio dobar, dok će prinosi kukuruza i suncokreta, u slučaju novih padalina, biti tek nešto ispod očekivanja. "Kako se radi o proizvodima koje imamo u suvišku, to se neće odraziti na stanje na domaćem tržištu", poručio je. Zbog velikih zaliha unutar Unije, otkupne cijene za proizvođače mogle bi čak biti i niže u odnosu na prošlu godinu.

Uspjeh na 250 kvadrata i nužnost prilagodbe

Kao primjer uspješne borbe s vremenskim nepogodama, Grgić navodi vlastito iskustvo mikroproizvođača. "Mi smo kao mikroproizvođač s dvije metode navodnjavanja, kap po kap i sjenilima, ostvarili nikad bolju proizvodnju povrća. Primijenili smo i neke preparate koji se pojavljuju na tržištu. Vrlo jeftino uspjeli smo zaštititi proizvodnju i imamo izvrsnu rajčicu i ostalo na 250 četvornih metara", ispričao je. Ipak, upozorava da se takav model ne može jednostavno preslikati na velike ratarske površine koje ovise isključivo o oborinama.

Iako smatra da se utjecaj klimatskih promjena ponekad prenaglašava, Grgić naglašava da je prilagodba neophodna. "Mi ne možemo utjecati na klimatske promjene, ali se možemo prilagoditi", rekao je. Ključnu ulogu u tome vidjet će znanost, od koje očekuje "jači iskorak" u pronalaženju kultivara otpornih na ekstremne temperature, ali i potencijalno oštrije zime.

Reducirana obrada tla i izazovi u vinogradarstvu

Jedna od konkretnih mjera o kojoj se već dugo govori je i promjena načina obrade tla. "Već dugo pojedini znanstvenici zagovaraju reduciranu obradu tla jer kod klasičnog dubokog oranja otvaramo kanale kroz koje vlaga lakše odlazi u zrak, dok se reduciranom obradom vlaga puno bolje čuva", objasnio je Grgić. Upravo će takve prilagodbe, smatra, biti ključan odgovor na klimatske izazove.

Posebnu situaciju vidi i u domaćem vinogradarstvu. "U Hrvatskoj zbog pomicanja berbe grožđa mnogi imaju neprodane zalihe vina i sada ih nude na tržištu, a istodobno nude veću cijenu proizvođačima grožđa", rekao je. Unatoč svemu, Grgićeva konačna poruka je umirujuća: "To je ono što mi daje optimizam da ne bi smjelo doći do značajnijeg porasta cijena".

Dugoročna slika ovisi o ulaganjima

Iako je kratkoročna perspektiva stabilna, akademik upozorava da bi se stvari mogle zakomplicirati ako se ovakvi vremenski uvjeti nastave ponavljati. "Sljedeće godine je nešto drugo. Ako bi se dogodilo slično ovoj godini...", rekao je, ostavljajući otvorenim pitanje dugoročne održivosti bez značajnijih ulaganja u navodnjavanje, nove tehnologije i otpornije sorte. Za građane to zasad znači jedno: ovogodišnja suša ne bi trebala izazvati nagli skok cijena hrane, no prava slika stabilnosti tek će se iscrtati u godinama koje dolaze.