BMW pokreće program dobrovoljnih odlazaka za do 8000 radnika
Njemački proizvođač automobila nudi izdašne otpremnine, posebice dugogodišnjim zaposlenicima, u sklopu šireg trenda smanjenja troškova u autoindustriji.
Njemački proizvođač automobila nudi izdašne otpremnine, posebice dugogodišnjim zaposlenicima, u sklopu šireg trenda smanjenja troškova u autoindustriji.
Njemački automobilski gigant BMW Group u srijedu je službeno objavio pokretanje velikog programa dobrovoljnih odlazaka, kojim planira smanjiti globalnu radnu snagu za približno 8.000 ljudi. Prema pisanju Euronewsa, glavni izvršni direktor Milan Nedeljković i predsjednik radničkog vijeća Martin Kimmich planove su istoga dana predstavili zaposlenicima u Münchenu, nakon šest tjedana intenzivnih pregovora između uprave i predstavnika radnika.
Kako prenosi Večernji.hr pozivajući se na njemački Münchner Merkur, program će trajati od listopada 2026. do kraja 2027. godine i bit će usmjeren na zaposlenike u administraciji, razvoju i planiranju, dok proizvodni radnici neće biti obuhvaćeni. Glasnogovornik tvrtke potvrdio je Reutersu da je riječ o dobrovoljnim otpremninama. Prema podacima samog BMW-a, krajem 2025. kompanija je u svijetu zapošljavala 154.540 ljudi, a više od polovice radne snage nalazi se u Njemačkoj.
Handelsblatt, pozivajući se na izvore iz tvrtke, navodi kako se posebno snažan utjecaj očekuje u Münchenu, Regensburgu, Dingolfingu i Leipzigu. U BMW-ovu istraživačkom i inovacijskom centru (FIZ) u Münchenu, gdje radi oko 25.000 inženjera, programera i stručnjaka, najveći dio smanjenja također će se odnositi na administrativne i razvojne uloge.
BMW je pod pritiskom zbog slabljenja poslovanja u Kini i strukturne transformacije automobilske industrije, uključujući sve žešću konkurenciju kineskih proizvođača. Već u lipnju 2026. kompanija je snizila prognozu profita za ovu godinu, pozivajući se na pogoršanje uvjeta u Kini i posljedice sukoba na Bliskom istoku. Handelsblatt ističe da bi mjere trebale donijeti godišnje uštede od približno milijardu eura počevši od 2028. godine.
Iako BMW još nije objavio točnu formulu za izračun otpremnina, Večernji.hr donosi konkretne procjene temeljene na uobičajenim modelima u Njemačkoj. Primjerice, zaposlenik s mjesečnom bruto plaćom od 6.000 eura i 20 godina staža prema formuli "pola plaće puta godine rada" mogao bi dobiti oko 60.000 eura bruto. No kod dobrovoljnih programa tvrtke često nude i više: razvojni inženjer s 15 godina staža mogao bi, ovisno o modelu, dobiti između 50.000 i 155.000 eura, dok bi voditelj odjela s 30 godina rada u kompaniji mogao dosegnuti i više od 400.000 eura bruto.
Ako bi BMW ponudio jednu mjesečnu plaću po godini staža, iskusni stručnjaci mogli bi računati na 100.000 do 300.000 eura, a kod najizdašnijeg modela dugogodišnji rukovoditelji prešli bi i granicu od 300.000 eura. Večernji.hr podsjeća da je Mercedes-Benz u ranijim programima nudio otpremnine i veće od pola milijuna eura, naglašavajući time koliko veliki igrači žele potaknuti starije zaposlenike na odlazak.
Konačan financijski izdatak ovisit će o odazivu, ali Večernji.hr iznosi ilustrativne brojke: ako bi 4.000 radnika prihvatilo ponudu uz prosječnu otpremninu od 100.000 eura, trošak bi iznosio oko 400 milijuna eura, a kod prosjeka od 150.000 eura popeo bi se na 600 milijuna eura. Slične procjene o stotinama milijuna eura navode i njemački mediji, ističući da je točka pokrića teško procijeniti prije nego što se zna koliko će ljudi zatražiti otpremninu.
BMW-ov potez dio je vala smanjenja radnih mjesta među njemačkim proizvođačima. Porsche, članica Volkswagen grupe, ovaj je tjedan najavila dodatnih 5.000 ukidanja radnih mjesta do 2035., što se nadovezuje na 3.900 smanjenja dogovorenih u veljači 2025. i još 500 pozicija povezanih sa zatvaranjem podružnica, ukupno približno 9.400 radnih mjesta. Istodobno, glavni izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume gura plan udvostručenja planiranih smanjenja na 100.000 pozicija diljem grupe, iako te dodatne mjere još nisu dogovorene. Mercedes-Benz je također proveo vlastiti program dobrovoljnih odlazaka. Sve se to događa dok cijela industrija traži načine za smanjenje troškova u eri skupe tranzicije prema električnim vozilima i sve slabije potražnje na ključnim tržištima.