Cestarina u špici sezone mogla bi porasti

Ista vožnja autocestom u budućnosti bi se mogla različito naplaćivati, ovisno o tome koliko je prometna gužva u tom trenutku. Novi zakon o naplati cestarine, upravo objavljen u službenom glasilu, među komponentama ukupne cijene izrijekom navodi i "naknadu zbog zagušenja", čime otvara vrata poskupljenju prolaska najopterećenijim dionicama baš kad je promet najgušći.

Kako funkcionira naknada za gužvu

Riječ je o naknadi koja se može obračunati po vozilu s ciljem pokrivanja troškova uzrokovanih zastojima, ali i pokušaja da se sama zagušenja smanje. Za vozače je ključan članak 11. koji propisuje da se ona smije naplaćivati isključivo za korištenje autoceste ili njezina dijela gdje zagušenje postoji, i to samo dok ono traje.

Praktično pitanje nameće se samo od sebe: hoće li vožnja prema obali u najprometnijim ljetnim terminima, primjerice subotom ujutro, biti skuplja od prolaska istom dionicom izvan sezone? Zakon takav scenarij dopušta, no to ne znači da je on već odlučen, niti da će svaka gužva automatski podići cijenu.

Posljednju riječ ima Vlada

Odluka nije na Hrvatskim autocestama, pa čak ni na samom elektroničkom sustavu naplate. "Zakon izričito propisuje da uvođenje i ukidanje naknade zbog zagušenja svojom odlukom uređuje Vlada", stoji u tekstu. Dakle, mogućnost postoji, ali za njezino stvarno oživotvorenje potrebna je posebna odluka iz vrha izvršne vlasti.

Ako se naknada uvede, mora se primjenjivati na sva vozila na nediskriminirajući način. Prihodi od nje ne bi smjeli završiti u općem proračunu, subjekti za naplatu dužni su ih usmjeriti isključivo na rješavanje problema zagušenja na onoj autocesti ili dionici gdje je naknada i naplaćena.

Dva alata za isti cilj

Ideja da cijena korištenja autoceste ovisi o terminu putovanja nije posve nova u hrvatskim propisima. Pravilnik o cestarini već omogućava prilagodbu infrastrukturne pristojbe radi smanjenja gužvi, poboljšanja protočnosti i povećanja sigurnosti, i to uvjetovanu vremenom dana, tipom dana ili sezonom.

No, postoje jasna ograničenja. Vršna razdoblja tijekom kojih bi se naplaćivala viša infrastrukturna pristojba ne smiju trajati dulje od šest sati dnevno, a sustav mora biti transparentan. Još važnije: na istoj dionici ne bi se istovremeno primjenjivala i prilagodba infrastrukturne pristojbe i posebna naknada za zagušenje, riječ je o dva različita mehanizma kojima se promet može rasporediti izvan najopterećenijih razdoblja.

Bruxelles na znanje, šest mjeseci ranije

Logika sustava je relativno jednostavna: ako prolazak dionicom poskupi baš kad je najveća gužva, dio vozača koji mogu birati vrijeme putovanja krenut će ranije ili kasnije. To je posebno zanimljivo u Hrvatskoj, gdje tijekom turističke sezone neke autoceste i prilazi većim gradovima bilježe razdoblja izuzetno velikog prometa.

Novi propis, međutim, ne implicira da će putovanje automobilom prema obali u subotu odmah poskupjeti nakon što se naplatne stanice uklone, on prije svega stvara pravnu mogućnost za takav model naplate. Ako bi se u budućnosti uvodila nova ili bitno izmijenjena cestarina koja uključuje naknadu zbog zagušenja, Ministarstvo najmanje šest mjeseci prije njezina uvođenja mora o tome obavijestiti Europsku komisiju i provesti propisani postupak. Na računu bi također morao biti posebno istaknut iznos te naknade, ako se primjenjuje.

Novi elektronički sustav naplate stoga ne treba promatrati samo kao zamjenu za rampe i blagajne. Tehnologija koja ne zahtijeva zaustavljanje vozila omogućit će mnogo fleksibilniji sustav naplate, a zakon već sada ostavlja prostor za različite modele određivanja cijene, uključujući i onaj koji će vozačima najmanje goditi: skuplji prolazak autocestom baš kad svi žele putovati.