Crveni križ upozorava na najčešće propuste prilikom kupanja u moru, jezerima i rijekama. Skokovi s visine, alkohol i nagli ulazak u vodu nakon sunčanja samo su neki od rizika koji ugrožavaju kupače.
Ljetne vrućine tjeraju građane na razne načine rashlađivanja, od odlaska na more do gradskih bazena, zagrebačkih jezera i rijeka u okolici. No, problem nastaje kada ljudi ne poznaju osnovna pravila sigurnog kupanja. Iz Crvenog križa, koji provodi programe osposobljavanja za spasioce i spasiteljice, upozoravaju na niz opasnih pogrešaka koje većina nas redovito ponavlja.
Sigurno kupanje počiva na nekoliko temeljnih pravila. "Ne preporučuje se plivati najmanje jedan sat nakon obroka niti ulaziti u vodu ako ste konzumirali alkohol", ističu iz Crvenog križa. Skakanje u vodu nepoznate dubine iznimno je rizično, a ako se već skače, najsigurnije je ući na noge jer nije moguće znati što se krije ispod površine. Sve što se skače s visine iznad tri metra klasificira se kao opasno i preporučljivo je to ne činiti.
Plivanje u blizini plaže, izbjegavanje ulaska vrućeg tijela u vodu i pravilo da se nikada ne pliva sam dodatni su savjeti. "Ako se u vodi nađete u nevolji, važno je ostati smiren, plutati na leđima i jednom rukom mahati za pomoć. Potrebno je poštovati upute i znakove spasilaca, a ako primijetite nekoga u opasnosti u vodi, odmah potražite pomoć", pojašnjavaju.
Iako more djeluje mirno i sigurno, krije brojne prirodne i umjetne opasnosti. Kada govorimo o prirodnim opasnostima, ističu se zone s jakim vjetrovima poput bure i juga, prolazi s jakim morskim strujama, izvori pod morem i vrulje, te kolebanja morske razine zbog plime i oseke. Sve navedeno može ugroziti sigurnost kupača, posebno onih koji nemaju dovoljno iskustva ili ne znaju lokalne prilike.
Pored prirodnih faktora, opasnost donose i ljudski napravljeni elementi kao što su ulazi u more, stepenice, rampe, lukobrani i razni vodeni rekviziti za zabavu. Plovila koja se kreću u blizini ili unutar kupališne zone dodatno povećavaju rizik, stoga je ključno držati se obilježenih područja za kupanje, poručuju iz Crvenog križa.
Jezera također imaju svoje specifičnosti. Prirodne prijetnje obuhvaćaju lošu vidljivost, gustu vodenu vegetaciju koja može otežati kretanje ili izazvati paniku, te nagle promjene temperature vode. Na pojedinim jezerima prisutna je i smanjena plovnost zbog muljevitog dna ili podvodne vegetacije.
"Umjetne opasnosti najčešće su povezane s načinom nastanka jezera. Primjerice, na jezerima nastalima eksploatacijom šljunka mogu postojati nagle promjene dubine, strmi podvodni prijelazi ili potopljeni predmeti. Dodatni rizik predstavljaju različite građevine, pontoni, objekti i druge prepreke koje se nalaze u vodi ili uz samu obalu", upozoravaju iz Crvenog križa. Na zagrebačkom Jarunu, primjerice, kupanje je dozvoljeno na svega dvije lokacije.
Za razliku od mora i jezera, rijeke su izrazito dinamične i njihovi uvjeti mogu se promijeniti u vrlo kratkom vremenu, ovisno o vodostaju i brzini protoka. Upravo zato smatraju se područjima najvećeg prirodnog rizika. "Njihova najveća opasnost leži u činjenici da su izrazito nepredvidive, zbog čega je stanje na vodi potrebno redovito pratiti i procjenjivati", kažu u Crvenom križu.
Prirodne opasnosti također uključuju vrtloge, valove, povratne struje i sifone, fenomene koji mogu iznenaditi čak i vješte plivače, povlačeći ih pod vodu ili sprječavajući im izlazak. Osim prirodnih, postoje i mnoge umjetne prijetnje poput brana, ustava, odvoda, potopljenih stabala, građevina i drugih predmeta. Niska temperatura riječne vode predstavlja dodatnu opasnost, jer čak i ljeti može biti znatno hladnija od zraka, što može dovesti do hladnog šoka, grčeva ili problema s disanjem. Za kupanje u rijekama preporuka je koristiti samo uredno opremljena i nadzirana kupališta.
Često nakon sunčanja većina nas poželi se baciti u vodu kako bi se rashladila, no to nije najmudriji potez. "Nakon dugotrajnog boravka na suncu temperatura tijela je povišena, dok je temperatura vode najčešće znatno niža. Upravo zbog velike razlike u temperaturi između tijela i vode može doći do zdravstvenih poteškoća, zbog čega se ne preporučuje naglo ulaziti u vodu", upozoravaju iz Crvenog križa.
Da bi se smanjila opasnost, savjetuje se ne provoditi previše vremena na suncu i polako se hladiti pri ulasku u vodu. Ulazak u vodu treba biti postupan kako bi se tijelo moglo naviknuti na razliku u temperaturi. Kada se zbog vrućine odlučimo osvježiti u vodi, treba izbjegavati dugo izlaganje suncu, pijenje alkohola i skakanje pri ulasku.
