Danska utrostručila vojni rok
Oko 1600 mladih Danaca i Dankinja započelo je novi, 11-mjesečni vojni rok. Odluka je izravan odgovor na rusku prijetnju i rat u Ukrajini, a dio je šireg jačanja NATO-a.
Oko 1600 mladih Danaca i Dankinja započelo je novi, 11-mjesečni vojni rok. Odluka je izravan odgovor na rusku prijetnju i rat u Ukrajini, a dio je šireg jačanja NATO-a.
Danska je od ponedjeljka, 3. kolovoza 2026., službeno produžila trajanje obveznog vojnog roka s dosadašnja četiri mjeseca na čak 11 mjeseci. Prva generacija od oko 1600 ročnika i ročnica započela je svoje osposobljavanje u vojnoj bazi Oksbøl na zapadu zemlje, čime je na snagu stupila odluka donesena još 2024. godine kao izravna posljedica ruske invazije na Ukrajinu.
Pukovnik Michael Villumsen nije ostavljao mjesta dvojbi oko razloga za ovaj potez. "Pogledajte na istok. Trebam li reći nešto više? Naravno, radi se o sigurnosnoj situaciji vezanoj uz Rusiju i što bi ona mogla učiniti ako NATO ne reagira", izjavio je za agenciju AFP. "Danas NATO poduzima mjere, a danski je doprinos upravo brzo jačanje naše borbene spremnosti novačenjem", dodao je.
Reforma ne donosi samo dulji rok. Danska je prvi put u povijesti obveznim vojnim rokom obuhvatila i žene, kojih ove godine ima oko 20 posto među novim ročnicima. Osim toga, planira se i značajno povećanje ukupnog broja ročnika, s trenutnih 5000 na 7500 godišnje do 2033. godine.
Struktura same službe također je promijenjena. Prema izvorima, osnovna obuka traje između tri i pet mjeseci, a fokusira se na temeljne vojne vještine poput rukovanja oružjem, prve pomoći i tjelesne spreme. Finska javna televizija YLE navodi da osnovnu obuku od pet mjeseci slijedi šest mjeseci operativne službe. Ročnici će se obučavati i za nove specijalizacije, uključujući upravljanje dronovima i nadzor.
Pojačana obuka dolazi u trenutku kada Danska planira poslati svoje ročnike na Grenland, autonomno područje koje je pod danskom krunom. Prema pisanju YLE-a, kasnije ovog mjeseca više od 100 vojnika bit će raspoređeno na otok na mjesec dana kako bi preuzeli operativne zadatke od profesionalnih vojnika.
Ova odluka nosi dodatnu političku težinu s obzirom na to da je američki predsjednik Donald Trump opetovano izražavao želju za pripajanjem Grenlanda SAD-u, na što su i danska i grenlandska vlada odgovorile odlučnim odbijanjem. Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je u srpnju 2026. na NATO summitu u Ankari da je Danska spremna braniti svaki pedalj teritorija saveza, "uključujući i naš vlastiti".
U Danskoj je služenje vojnog roka i dalje pretežno dobrovoljno. Mladi se prvo prijavljuju kao dobrovoljci, a tek ako se ne popuni kvota, ostatak se bira nasumično.
