Dehidracija može dovesti do moždanih i srčanih udara

Visoke ljetne temperature nisu samo pitanje nelagode i pojačanog znojenja. Kada tijelo gubi više tekućine nego što je unosimo, nastaje dehidracija, stanje koje može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od moždanih i srčanih udara. Poseban oprez savjetuje se tijekom toplinskih valova, fizičkih aktivnosti na suncu, ali i u slučajevima povišene temperature, povraćanja ili proljeva.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da ekstremna vrućina dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav i bubrege te može pogoršati postojeće kronične bolesti. Najugroženije skupine su starije osobe, djeca, trudnice, kronični bolesnici i svi koji rade ili vježbaju na otvorenom.

Prvi znakovi da tijelu nedostaje vode

Suha usta i jezik mogu biti rani signal da je vrijeme za unos tekućine, ali nisu jedini. Uobičajeni simptomi dehidracije uključuju jaku žeđ, tamnožutu mokraću, rjeđe mokrenje, ispucale usne, umor, glavobolju, vrtoglavicu i ubrzan rad srca. Boja urina može poslužiti kao jednostavan orijentir, svijetla, bledožuta nijansa obično ukazuje na dobru hidrataciju, dok tamnija mokraća signalizira manjak tekućine.

Glavobolja, mučnina, obilno znojenje, grčevi i malaksalost mogu biti znakovi toplinske iscrpljenosti. Ako se stanje ne prepozna na vrijeme i osoba nastavi boraviti na vrućini, može doći do toplinskog udara, koji zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Koliko vode treba piti tijekom vrućina?

Ne postoji univerzalna količina tekućine koja odgovara svima jer potrebe ovise o tjelesnoj masi, dobi, zdravstvenom stanju, temperaturi zraka, fizičkoj aktivnosti i količini znojenja. Kao praktična smjernica za vruće dane često se navodi otprilike dvije do tri litre vode dnevno, raspoređene tijekom cijelog dana. Aktivnijim osobama, onima koji rade na otvorenom i onima koji se obilno znoje, može biti potrebno i više.

SZO preporučuje redovito pijenje tijekom velikih vrućina, čak i prije nego što se pojavi izražena žeđ. Najbolje je piti često i u manjim količinama, umjesto da se velika količina vode popije odjednom. Boca ili čaša vode na vidljivom mjestu može biti jednostavan podsjetnik za unos tekućine tijekom dana. Osobe koje zbog bolesti srca, bubrega ili jetre imaju ograničen unos tekućine ne bi trebale samostalno povećavati količinu vode, već se posavjetovati s liječnikom.

Što je najbolje piti?

Obična voda je u većini svakodnevnih situacija najbolji izbor. Nakon dugotrajnog fizičkog napora ili obilnog znojenja mogu pomoći i napici koji sadrže elektrolite jer se znojenjem, osim vode, gube natrij i drugi minerali. Za većinu ljudi koji se normalno hrane i nisu izloženi dugotrajnom naporu, posebni sportski napici nisu neophodni.

Alkohol treba izbjegavati jer može dodatno pridonijeti gubitku tekućine. S jako zaslađenim i energetskim napicima također treba biti oprezan, dok kavu i druge napitke s kofeinom treba konzumirati umjereno. Tekućinu možete unositi i hranom bogatom vodom, poput lubenice, dinje, krastavca, rajčice, breskve, naranče, jogurta i juhe, no takva hrana ne bi trebala potpuno zamijeniti redovito pijenje vode.

Kada je stanje hitno?

Zbunjenost, otežan govor, gubitak svijesti, napadaji, vrlo visoka tjelesna temperatura, ubrzano disanje i vrela koža mogu ukazivati na toplinski udar. To je hitno stanje koje može biti smrtonosno ako se pomoć ne pruži brzo. Osobu treba odmah skloniti sa sunca, premjestiti u hladniji prostor, olabaviti ili ukloniti višak odjeće i početi s postupnim rashlađivanjem.

Osobi koja je zbunjena, bez svijesti ili ne može sigurno gutati ne treba davati tekućinu na usta, već odmah pozvati hitnu pomoć. Ako osoba povraća, ispijanje cijele čaše vode odjednom može ponovno izazvati mučninu, u toj situaciji tekućinu treba uzimati postupno, po nekoliko gutljaja ili žličicu svakih nekoliko minuta. Kod gubitka tekućine uslijed povraćanja ili proljeva može se koristiti oralni rehidracijski rastvor. Ako osoba ne može zadržati ni male količine tekućine, ne mokri, postaje izrazito malaksala ili zbunjena, potrebno je potražiti liječničku pomoć.

"Ovo nije običan toplotni talas", izjavio je meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) za Kurir televiziju, najavljujući tropske noći i dugotrajne vrućine.