Dugotrajni toplinski val, manjak oborina i snijega u Alpama doveli su do dramatično niskih vodostaja Dunava, Drave i Save. Hrvatske vode upozoravaju na ozbiljne posljedice za biljni i životinjski svijet, poljoprivredu i plovne puteve.
Hrvatska se suočava s rekordno niskim vodostajima svojih najvećih rijeka. Zbog dugotrajnog toplinskog vala i izostanka oborina, Drava je kod Osijeka jutros izmjerena na 178 centimetara u minusu, što je dva do tri metra manje u odnosu na isto razdoblje prethodnih godina, izvijestila je HTV-ova reporterka Marina Gantar pozivajući se na podatke Hrvatskih voda.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), situacija je još alarmantnija na drugim mjernim postajama. Dunav kod Batine jutros je pao na -143 centimetra, dok je vodostaj Save u Zagrebu iznosio -297 centimetara. Ove brojke ne znače da je voda nestala, već pokazuju koliko je površina rijeke ispod utvrđene nulte razine svake pojedine postaje.
Nizak vodostaj nije iznenadan. Dunav je kod Batine već 19. srpnja 2026. izmjeren na -108 centimetara, što je tada bio najniži vodostaj otkako se ondje provode mjerenja. Pad se nastavio, pa je DHMZ 3. kolovoza objavio novi rekord od -142 centimetra. Novi najniži vodostaji zabilježeni su i nizvodno, u Dalju, Vukovaru i Iloku.
Drava je svoj povijesni minimum dosegnula 1. kolovoza 2026., kada je kod Osijeka pala na -192 centimetra, što je 20 centimetara ispod prethodnog rekorda iz 2022. godine. DHMZ navodi kako je Dunav kod Batine ove godine čak 142 dana proveo ispod razine koja se smatra izrazito niskim vodostajem.
"Situacija je ozbiljna. Zbog kombinacije faktora dugotrajne visoke temperature i nedostatka oborina, pojedini kanali i dijelovi vodotoka su već presušili", izjavio je Mario Spajić, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu pri Hrvatskim vodama.
Spajić upozorava na širok spektar posljedica. "To ima utjecaja na biljni i životinjski svijet, podzemne vode, poljoprivredu, mikroklimu... Niti jedan ekstrem nije dobar, ni kada je vodostaj ekstremno visok ni kada je ekstremno nizak", istaknuo je. Reporterka Gantar dodaje kako visoke temperature zraka dovode i do visoke temperature vode, što izravno utječe na cijeli ekosustav, a manji protok vode otežava i plovne puteve.
Nizak vodostaj kod Iloka otkrio je velike pješčane sprudove, a fotografije iz zraka pokazuju koliko se voda povukla s plićih dijelova korita. Iz Hrvatskih voda upozoravaju građane da hodanje po tim sprudovima nije sigurno te da su u pojačanim nadzorima. Izdaju se i brojna upozorenja i ograničenja duž Drave i Dunava.
Glavni razlozi ovakvog stanja su dugotrajan manjak kiše, visoke temperature te manjak snijega u Alpama, čije otapanje inače tijekom proljeća i početka ljeta puni Dunav i Dravu. Prema riječima Marine Gantar, s obzirom na raspoložive vremenske prognoze, u idućem razdoblju ne očekuju se značajnije promjene vodostaja. Da bi se situacija popravila, nužna je obilnija kiša na cijelim slivovima duž cijele Europe.
Napomena o podacima: Za vodostaj Drave kod Osijeka jutros postoje dva mjerenja. DHMZ bilježi -177 centimetara, dok Hrvatske vode navode -178 centimetara. Razlika je najvjerojatnije posljedica različitog vremena očitavanja ili zaokruživanja.
