Drava u Osijeku najniža u gotovo 200 godina
Hrvatske rijeke dosegnule povijesno niske vodostaje, Orljava kod Požege na samo tri centimetra, a stanovnici podno Papuka ostaju bez vode u bunarima.
Hrvatske rijeke dosegnule povijesno niske vodostaje, Orljava kod Požege na samo tri centimetra, a stanovnici podno Papuka ostaju bez vode u bunarima.
Vodostaji hrvatskih rijeka i dalje su na zabrinjavajuće niskim razinama, a najdramatičnija situacija bilježi se na Dravi u Osijeku, gdje su izmjerene vrijednosti kakve nisu viđene gotovo dva stoljeća. Kako je ovog tjedna izvijestio OsijekNews, plovni put na Dravi presjekli su golemi pješčani sprudovi koji su izronili zbog nedostatka vode, pa teretni i putnički brodovi više ne mogu uploviti u grad.
Prema jutarnjem izvještaju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za nedjelju u 7 sati, vodostaj Drave u Osijeku iznosio je -183 centimetra, dok je Dunav kod Batine bio na -138 centimetara. Obje rijeke opasno su blizu svojih povijesnih minimuma. DHMZ je početkom kolovoza zabilježio novi rekord na Dravi u Osijeku od -192 centimetra, a Dunav je u Batini 3. kolovoza 2026. potonuo na dosad nezabilježenih -142 centimetra. U nedjelju ujutro Drava se nalazila devet centimetara iznad te najniže točke, a Dunav svega četiri centimetra iznad svog rekordnog minimuma.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković proteklih je dana u medijima isticao ozbiljnost hidrološke situacije, naglasivši da za sada nema signala koji bi upućivali na skori oporavak vodostaja Dunava i ostalih rijeka. Osobitu pozornost skrenuo je na Dravu kod Osijeka, podsjetivši da se njezin vodostaj kontinuirano mjeri još od 1827. godine, a vrijednosti poput sadašnjih nisu zabilježene gotovo 200 godina.
Ni ostali veći vodotoci ne pokazuju znakove poboljšanja. DHMZ bilježi da je Sava u Zagrebu pala na -293 centimetra, Kupa u Karlovcu na -58, a Mura kod Murskog Središća na 147 centimetara. Stručnjaci Zavoda potvrđuju da se radi o malovodnom stanju, odnosno razdoblju neuobičajeno niskih protoka i vodostaja.
Najkritičnija točka je Orljava kod Požege, čiji je vodostaj u nedjelju dosegao tek tri centimetra. Đuroković procjenjuje da bi ova rijeka na požeškom području mogla potpuno presušiti već u sljedećih nekoliko dana. Kao moguće rješenje za budućnost naveo je izgradnju akumulacije iznad grada, koja bi omogućila kontrolirano ispuštanje vode u sušnim razdobljima i očuvanje biološkog minimuma.
Portal 24sata donosi svjedočanstva stanovnika s obronaka Papuka kojima se bunari pune iznimno sporo ili su potpuno presušili. Na pojedinim manjim vodotocima voda se zadržala tek u lokvama, a vodočuvari i inženjeri Hrvatskih voda upozoravaju da bi Orljava do kraja ovog ili početkom idućeg tjedna mogla u cijelosti ostati bez vode.
DHMZ-ova prognoza ne donosi optimizam. Za vikend se ne očekuju značajnije promjene, a Sava, Kupa, Dunav i Mura trebali bi ostati u zoni niskih voda, dok se i na Dravi predviđa stagnacija. Zavod upozorava i na dugoročnije posljedice manjka oborina i smanjenih riječnih protoka. Dunav u Batini veći je dio 2026. godine proveo ispod praga hidrološke suše, a razine podzemnih voda u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj nastavljaju padati, približavajući se dosadašnjim minimalnim vrijednostima. Iz DHMZ-a napominju da se podzemne vode oporavljaju znatno sporije nego same rijeke.
