Vještačenje potvrdilo da je onečišćenje s ilegalnog odlagališta u Gospiću probilo put do vodonosnika. Dok se razmatraju četiri skupe opcije sanacije, građanska inicijativa upozorava da je izgubljeno dragocjeno vrijeme i traži hitnu reakciju.
Ekološka katastrofa na ilegalnom odlagalištu otpada na adresi Bilajska 50 u Gospiću poprima sve ozbiljnije razmjere. Najnovija vještačenja Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izrađena po nalogu USKOK-a, potvrdila su da je onečišćenje iz tla probilo put do podzemnih voda. Uzorci uzeti nizvodno od lokacije pokazali su dvostruko veću koncentraciju opasnih PFAS spojeva od dopuštene, što je izazvalo burne reakcije građanske inicijative "Gospić je naš dom" koja optužuje nadležne institucije za sporo i nekoordinirano djelovanje.
Podaci iz vještačenja su alarmantni. Na lokaciji je utvrđeno oko 37.000 tona otpada, koji je većim dijelom zakopan na površini od 14.267 četvornih metara, na prosječnoj dubini od tri metra. Riječ je o opasnom otpadu koji sadrži ostatke elektroničkog i medicinskog otpada te plastiku. Mjerenja u tlu otkrila su koncentracije bakra do 9.946 miligrama po kilogramu, što je gotovo sto puta iznad dopuštenih 100 miligrama. Olova je pronađeno do 1.051 miligram, također uz granicu od 100. Onečišćenje je dokazano i 50 metara izvan granica odlagališta.
Prijenos otrova u hranidbeni lanac već je potvrđen. U biljkama na udaljenosti do 200 metara od odlagališta pronađeni su antimon, bakar, cink, olovo i kadmij. Stabla uz rub lokacije se suše, a između 2017. i 2024. godine s 17.796 četvornih metara uklonjen je biljni pokrov. Posebno zabrinjava podatak o ekotoksičnosti, gdje je pri graničnoj vrijednosti od 25 izmjereno čak 254,8.
Još u ožujku 2026. godine vještaci su u osnovnom nalazu opisali put kojim bi onečišćenje moglo doći do podzemnih voda, upozoravajući na pukotine u stijeni i pretanak zaštitni sloj gline. U srpnju je dopuna vještačenja potvrdila najgore scenarije. U vodi nizvodno od odlagališta izmjereno je 200,5 nanograma PFAS spojeva po litri, što je dvostruko više od dopuštenih 100 nanograma prema direktivi Europske unije. Uzvodno od lokacije ovih spojeva nema, što nedvosmisleno ukazuje na izvor zagađenja.
"Bez obzira na umirujuće riječi gospodina Budiše, moramo upozoriti na stvarne razmjere ove katastrofe. Ne možemo reći da Fond i Ministarstvo zaštite okoliša nisu izgubili ni dana", izjavio je Vjeko Bušić, predstavnik građanske inicijative "Gospić je naš dom". Bušić je posebno kritizirao činjenicu da se o preventivnim mjerama nije razmišljalo na vrijeme: "Radilo se o geotehničkim polimerima koji bi zaštitili od prodiranja štetnih tvari u tlo. Postoji odgovornost jer se to moglo napraviti, dokazni materijal bi se sačuvao i danas bismo imali mnogo manje onečišćenja."
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Mirko Budiša predstavio je na HRT-u četiri moguća modela sanacije zakopanog otpada. Prva i najjeftinija opcija je enkapsulacija, odnosno prekrivanje otpada vodonepropusnim slojem koji bi spriječio procjeđivanje oborina i daljnju kontaminaciju podzemnih voda. Trošak se procjenjuje na 2 do 3 milijuna eura.
Druga opcija podrazumijeva potpuno iskopavanje i odvoz otpada na odlagalište opasnog otpada. "Nažalost, takvo odlagalište u Hrvatskoj nemamo. Prošli tjedan smo na desetak adresa takvih odlagališta u Europskoj uniji uputili upit", rekao je Budiša. Ova varijanta koštala bi između 20 i 25 milijuna eura. Treća mogućnost je odvoz otpada u spalionicu, što bi stajalo od 100 do 125 milijuna eura. Kao četvrtu opciju Budiša je naveo solidifikaciju, odnosno stabilizaciju otpada fizikalno-kemijskim metodama, čime bi se iz opasnog preveo u neopasni i mogao odložiti na standardno odlagalište. Ova metoda koštala bi 10 do 15 milijuna eura.
Građanska inicijativa upozorava i na ozbiljan problem nekoordiniranog djelovanja institucija. Paralelno se provodi nekoliko odvojenih ispitivanja, od strane FZOEU-a, Inspektorata, DORH-a i USKOK-a, ali bez zajedničkih mjernih mjesta i usklađenih parametara. Zavod za javno zdravstvo, čija je zadaća upravo zaštita zdravlja ljudi, nije dobio nikakav nalog za ispitivanje. "Svatko radi za sebe, nitko ne dolazi za isti stol s podacima koji se mogu međusobno povezati", stoji u priopćenju inicijative.
Inicijativa traži hitan početak sanacije bez čekanja na završetak rasprava o postupku javne nabave, uspostavu trajnog monitoringa tla i podzemnih voda te utvrđivanje odgovornosti duž cijelog lanca. "Nedvojbeno je izgubljeno mnogo vremena. Lokalni karakter onečišćenja danas postoji i postoji opasnost od širenja. Upravo zbog toga ne možemo prihvatiti duge postupke sanacije. Moramo pronaći hitno rješenje, a oni koji su bili spori, moraju odgovarati", poručio je Bušić. Posebno je naglašeno da svi osumnjičeni u ovom predmetu i dalje borave na slobodi, dok su jedine žrtve dosad građani Gospića, koji su više od godinu i pol uvjeravani da nema razloga za hitnost.
