Europa plaća brutalnu cijenu klimatskih promjena
Rekordne vrućine, suše i požari pogodili su europsko gospodarstvo od energetike i poljoprivrede do riječnog prometa i turizma, a ekonomisti upozoravaju da je ovo tek početak.
Rekordne vrućine, suše i požari pogodili su europsko gospodarstvo od energetike i poljoprivrede do riječnog prometa i turizma, a ekonomisti upozoravaju da je ovo tek početak.
Ovog ljeta, ekstremne temperature, nedostatak vode i vatrene stihije nanijele su velike udarce europskoj ekonomiji, zahvativši sektore od energije i uzgoja hrane do transporta rijekama i turizma. Stručnjaci za ekonomiju smatraju da se ukupna šteta već broji u stotinama milijardi eura, uz upozorenje da je ovo samo uvod.
Ljeto 2026. s ekstremnim vremenskim uvjetima dokazuje da klimatske promjene za Europu više nisu pitanje daleke budućnosti. Visoke temperature i suša već sada uzrokuju značajne probleme u ekonomiji, energetskom sektoru, transportu, poljoprivredi, turizmu i zdravstvenom sustavu.
Poseban problem predstavlja činjenica da se više ekstremnih pojava događa istodobno. "Imamo toplinske valove, suše, šumske požare... Ti se događaji odvijaju istodobno i uglavnom u istim regijama, zbog čega se njihove posljedice međusobno pojačavaju", upozorila je ekonomistica Sveučilišta Mannheim Sehrish Usman.
Nizak vodostaj na Rajni i Dunavu znatno je smanjio mogućnost prijevoza tereta tim vitalnim europskim vodenim putovima. Zbog poteškoća s hlađenjem, više od šest nuklearnih reaktora moralo je prekinuti ili smanjiti rad, a predviđanja o prinosima u poljoprivredi također su smanjena.
Kulture koje se žanju kasnije u sezoni, kao što su kukuruz i suncokret, već su u srpnju imale procijenjene gubitke između šest i sedam posto. Prema ING-u, samo prekid plovidbe Rajnom ove godine mogao bi smanjiti njemački BDP za 0,3 postotna boda. Mađarska banka MBH procjenjuje da svaki tjedan prekida rada najveće tamošnje nuklearne elektrane smanjuje mađarski BDP za otprilike 0,1 postotni bod.
Njemački osiguravatelj Allianz procjenjuje da će samo dvotjedni lipanjski toplinski val smanjiti europski BDP za približno 0,3 postotna boda. A to je tek dio računa.
"Ukupni trošak ove godine bit će mnogo veći. Ova procjena ne uključuje požare, suše, poplave ni očekivani El Niño", rekao je ekonomist Allianza Hazem Krichene.
Problem se dodatno komplicira kada se zna da se za eurozonu u tekućoj godini predviđa stopa rasta ekonomije od tek otprilike jedan posto. Allianz također predviđa da bi klimatske promjene do 2030. mogle umanjiti rast najosjetljivijih ekonomija, poput Španjolske, Francuske i Italije, za pet do sedam posto.
Velike promjene očekuju se i u turizmu, posebno u tradicionalno popularnim mediteranskim zemljama. "Možete li zamisliti turiste kako hodaju južnom Italijom ili Španjolskom na 45 stupnjeva? Ja ne mogu", rekao je ekonomist ING-a Carsten Brzeski.
Predviđa se da bi južna Europa mogla privući više turista u proljeće, jesen i zimu, ali istovremeno gubiti dio tradicionalne ljetne sezone jer će se posjetitelji sve više okretati hladnijim sjevernim dijelovima kontinenta. To bi moglo nanijeti ozbiljnu štetu ekonomijama koje uvelike ovise o ljetnom turizmu.
Ekstremne temperature i suše utječu i na cijene hrane, što stvara novi problem Europskoj središnjoj banci u borbi protiv inflacije. Prema procjeni istraživača Maximiliana Kotza, ekstremne vrućine iz 2022. godine, zahvaljujući višim troškovima hrane, uvećale su inflaciju u eurozoni za približno 0,34 postotna boda, a posebno su pogođene zemlje južne Europe.
Poteškoće u riječnom prometu dodatno otežavaju dostavu goriva u neke dijelove kontinenta, što povećava razlike u cijenama između zemalja i regija. Klimatske katastrofe uzrokuju dvostruki pritisak na javne financije: države imaju manje poreznih prihoda zbog slabije ekonomske aktivnosti i moraju izdvajati više za gašenje požara, popravak štete i prilagodbu infrastrukture.
Allianz smatra da bi manjak gospodarskog rasta mogao umanjiti godišnje porezne prihode za do 1,8 posto u Francuskoj, te za oko 1,3 posto u Italiji i Španjolskoj. Problem je dodatno kompliciran visokom zaduženošću nekih europskih zemalja, koje istovremeno moraju povećavati izdatke za obranu, energetsku tranziciju i prilagodbu klimatskim promjenama.
Međutim, najveći račun možda neće stići odmah. Istraživanja pokazuju da posljedice ekstremnih vremenskih događaja mogu godinama opterećivati gospodarstvo kroz slabije investicije, nižu produktivnost i rast javnih troškova. "Očekivali biste da je šteta najveća u godini kada se katastrofa dogodi, a zatim postupno nestaje. Mi pronalazimo upravo suprotno", upozorila je Usman.
