Zašto se europska skladišta plina pune sporije?

Zbog sukoba SAD-a i Irana došlo je do naglog pada isporuka LNG-a iz Perzijskog zaljeva, a cijene plina ostale su visoke, pa uvoznici oklijevaju s kupnjom.

Koliko tankera LNG-a Europa treba mjesečno?

Za postizanje ciljne popunjenosti od 80 posto, EU bi trebala primati 142 tankera mjesečno, dok ih trenutno prima u prosjeku 105.

Što bi se dogodilo ako se tempo kupnje ne promijeni?

Skladišta bi do 1. studenog 2026. bila popunjena tek 69 posto, a rezerve bi se mogle potpuno isprazniti do travnja 2027.

Tko bi snosio troškove povećanog uvoza?

Europske tvrtke morale bi platiti dvostruko više cijene, što bi u prosjeku iznosilo dodatnih 60 eura po megavat-satu, a taj teret bi u konačnici pao na potrošače.

ENERGETSKA KRIZA

Europska skladišta plina mogla bi se isprazniti do travnja 2027.

B.C. · Prije 22h | 2 min

Sukob SAD-a i Irana usporio je punjenje podzemnih skladišta, a Handelsblatt upozorava da bi Europa mogla ostati bez rezervi plina odmah nakon iduće zime.

Ukratko

Europska skladišta plina pune se sporije zbog sukoba SAD-a i Irana i smanjenih isporuka LNG-a iz Perzijskog zaljeva.
Za ciljnu popunjenost od 80 posto potrebno je 142 tankera mjesečno, a Europa ih prima tek 105.
Ako se tempo ne promijeni, skladišta bi do 1. studenog 2026. bila popunjena samo 69 posto, a rezerve bi se mogle isprazniti do travnja 2027.
Povećanje uvoza stajalo bi europske tvrtke dodatnih 60 eura po megavat-satu, što bi na kraju platili potrošači.

Označi 5MIN.hr kao omiljeni izvor

Zaprati nas

Operateri europskih podzemnih skladišta plina ubrizgavaju plin sporijim tempom zbog sukoba između Sjedinjenih Država i Irana, što otežava postizanje ciljnih razina popunjenosti prije sezone grijanja. Prema pisanju Handelsblatta, koji se poziva na izračune specijaliziranog portala Montel, rezerve bi se mogle potpuno isprazniti do travnja 2027. godine.

Potrebno 142 tankera mjesečno, stiže ih 105

Prema podacima koje prenosi TASS, kako bi se podzemna skladišta napunila do ciljne razine od 80 posto, zemlje Europske unije trebale bi u sljedeća dva i pol mjeseca primati 142 tankera ukapljenog prirodnog plina (LNG) mjesečno. Međutim, europski LNG terminali su posljednjih mjeseci u prosjeku primali samo 105 tankera mjesečno.

Ako se tempo kupnje ne promijeni, skladišta će do 1. studenog 2026. biti popunjena tek 69 posto. U tom slučaju, kako navodi Handelsblatt, rezerve bi se mogle isprazniti do travnja 2027., kada završava sezona grijanja u Europi.

Tržišna logika i strah od gubitaka

Handelsblatt objašnjava da su operateri skladišta plina privatne tvrtke koje reagiraju na tržišne poticaje. Obično kupuju plin ljeti kako bi ga zimi prodali po višoj cijeni i ostvarili profit. Međutim, zbog sukoba SAD-a i Irana, koji je doveo do naglog pada isporuka LNG-a iz Perzijskog zaljeva, cijene plina ostaju visoke.

Uvoznici se stoga boje da bi cijene mogle pasti ako se kriza riješi, što bi im donijelo gubitke ako sada kupe plin po visokim cijenama. Osim toga, Europa se mora natjecati s azijskim zemljama za smanjene isporuke LNG-a na globalnom tržištu. Azijski kupci spremni su platiti više cijene, što im omogućuje privlačenje pošiljki iz zemalja izvoznica.

Dvostruko više cijene i teret za potrošače

U takvim uvjetima, povećanje uvoza zahtijevalo bi od europskih tvrtki da plate nabavne cijene dvostruko više od onih dostupnih prije početka američkog rata protiv Irana. To bi ih u prosjeku koštalo dodatnih 60 eura po megavat-satu. U tom slučaju, više troškove električne energije i grijanja u konačnici bi snosili potrošači.

Iako u izvješću nema izravnog spomena Hrvatske, potencijalna nestašica plina i rast cijena energenata na razini EU-a utjecali bi i na hrvatske potrošače kroz energetsku sigurnost i tržišne cijene.