FAO upozorava: Ratovi i El Niño stvaraju rizik za cijene hrane
Glavni ekonomist UN-ove agencije za hranu predviđa da će cijene osnovnih namirnica početi izrazitije rasti do kraja godine, a još snažnije u idućoj.
Glavni ekonomist UN-ove agencije za hranu predviđa da će cijene osnovnih namirnica početi izrazitije rasti do kraja godine, a još snažnije u idućoj.
Svijet se nalazi na pragu novog vala poskupljenja hrane, upozorio je u četvrtak 6. kolovoza 2026. Maximo Torero, glavni ekonomist Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Kombinacija ratova u Iranu i Ukrajini, poremećaja u ključnim pomorskim prolazima i ekstremnih vremenskih uvjeta stvorila je, kako je opisao, "savršenu oluju" koja prijeti globalnoj sigurnosti opskrbe hranom.
Nakon što su 2022. godine cijene hrane bile glavni pokretač inflacije diljem svijeta, ove su godine zasad relativno stabilne. No, Torero u intervjuu za Reuters upozorava da je to tek zatišje pred buru. Više cijene nafte, nestašica umjetnih gnojiva iz regije Perzijskog zaljeva i nedostatak dizela u pojedinim dijelovima svijeta kontinuirano povećavaju troškove proizvodnje, što će se neizbježno preliti na konačne cijene za potrošače.
"Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi izrazitije rasti... i da će do kraja godine početi rasti (i) cijene hrane", izjavio je Torero za Reuters. Dodao je kako će u idućoj godini poskupljenja zacijelo biti još snažnija. Ekonomist je pojasnio da prijenos cijena s osnovnih poljoprivrednih proizvoda na konačni prehrambeni proizvod obično traje tri do šest mjeseci, što znači da bi se trenutni pritisci na tržištima sirovina mogli osjetiti na policama trgovina početkom 2027. godine.
Iako su cijene pšenice, kukuruza i riže proteklih mjeseci porasle, Torero ističe da one još uvijek uglavnom odražavaju relativno dobru prošlogodišnju žetvu, a ne nadolazeće poteškoće. Poseban naglasak stavio je na Hormuški tjesnac, ključnu svjetsku prometnu arteriju. "Hormuški tjesnac je problem koji utječe na sve ulazne elemente za osnovne poljoprivredne proizvode i poljoprivredne sustave", rekao je, podsjećajući da se nafta koristi u pakiranju, preradi i prijevozu, a prirodni plin kao sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva.
Problem je izrazito globalan. "O tome se govori u Europi, SAD-u, Brazilu i Aziji", naglasio je Torero, objašnjavajući da slaba zarada već utječe na odluke poljoprivrednika o sjetvi. Kao primjer je naveo da su se neki američki proizvođači preorijentirali na uzgoj soje jer zahtijeva manje umjetnih gnojiva.
Udruga američkih poljoprivrednika American Farm Bureau Federation objavila je zabrinjavajuću procjenu prema kojoj bi farmeri koji uzgajaju devet osnovnih kultura iduće godine mogli pretrpjeti gubitak od 32 milijarde dolara, ako im savezna država ne priskoči u pomoć. Njihova analiza predviđa da će 2027. godine svaka od tih kultura ostati ispod praga profitabilnosti.
Istovremeno, vremenske nepogode dodatno pogoršavaju situaciju. U Australiji, jednoj od najvećih svjetskih izvoznica hrane, očekuje se da će žetva ozimih kultura biti manja za 21 posto, dijelom i zbog visokih cijena goriva i gnojiva. Ovogodišnji fenomen El Niño, koji bi prema prognozama trebao biti iznimno snažan, već mijenja obrasce padalina. U Indiji monsun kasni, a količina oborina od početka kolovoza manja je od prosjeka, što prijeti smanjenjem proizvodnje riže i posljedičnim rastom cijena te ključne namirnice na svjetskom tržištu.
